Category

Vijesti

Pazite što pišete po Fejsu, vlada najavila novi strogi zakon

By | Društvene mreže, Vijesti | No Comments

MINISTRICA kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je da će prema Zakonu o nedopuštenom ponašanju na internetu koji je najavljen na sjednici Vlade odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama biti na upraviteljima društvenih mreža, dok će revizijom Zakona o elektroničkim medijima urednička odgovornost u medijima postojati i za komentare koji se objavljuju na mediju.

Na novinarsko pitanje o slučaju Ivana Đakića, kojemu zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i širenje mržnje prijeti kazna zatvora do 3 godina, Obuljen Koržinek kazala je da se u tom slučaju “evidentno radi o povredama kaznenog zakona pa je zato i Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo postupak”.

Mediji će odgovarati za komentare

Ministarstvo trenutno radi na novim zakonskim rješenjima, kazala je nakon sjednice vlade, te dodala kako je za regulaciju javnog govora potrebna dosljedna primjena Kaznenog zakona te revizija Zakona o elektroničkim medijima, a najavila donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu.

“U onom dijelu gdje su mediji, dakle gdje postoji urednička odgovornost, utvrdit ćemo jasno odgovornost kako za tekstove, tako za komentare koji se objavljuju”, izjavila je ministrica i dodala da urednička odgovornost mora postojati za sve što se na tom mediju događa.

“Urednička odgovornost mora postojati”

Zabrana komentara, kazala je, nikada nije dobra, no istaknula je kako, kada je riječ o medijima, urednička odgovornost mora postojati.

Najavila je donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu, za koji je na današnjoj sjednici vlade utvrđen plan normativnih aktivnosti. Ministrica je kazala kako Hrvatska, poput drugih država, razmatra za objavljeni sadržaj na internetu i društvenim mrežama utvrditi odgovornost onih koji upravljaju tim servisima.

“Ovdje govorimo o odgovornosti onih koji upravljaju tim servisima i koji zarađuju na oglašavanju”, rekla je Obuljen Koržinek.

Što se tiče osobne odgovornosti pojedinca, dodala je, ona postoji bez obzira radi li se o analognom ili digitalnom svijetu ako se krše zakoni.

Osniva se još jedno vijeće

Ministrica je također najavila i osnivanje Vijeća za medije koje bi imalo ulogu regulatornog tijela.

“Ne da jedini institut zaštite pojedinca bude podizanje sudskih tužbi, nego da postoji regulator, odnosno tijelo gdje će stručne osobe ocjenjivati je li došlo do kršenja zakona”, kazala je.

 

Izvor: index.hr

Elektronička pošta

By | Vijesti | No Comments

Velika prednost e-maila je – sloboda. Nitko ne očekuje da ćete na e-mail smjesta odgovoriti – za razliku od primjerice telefona, gdje ćete se ipak malko naljutiti ili ražalostiti kada vam netko ne odgovori na poziv.

World wide web za mnoge je sinonim za internet, ali nije jedino što on nudi. Ni izdaleka. Primjerice, elektronička pošta (e-mail) mnogo je starija usluga od WWW-a. Internet je postao popularan upravo zbog nje, davno prije nego što je osmišljen web.

Koje su prednosti elektroničke pošte? Jedna je očigledna: brzina. Ne morate čekati da vam poštanska služba dostavi pismo ili pošiljku – poruka je poslana čim pritisnete tipku send (pošalji) i doputovat će do primatelja u pravilu u sekundu-dvije, rijetko kad dulje.

Naravno, ima to i nedostataka. Lako se može dogoditi da pošaljete poruku na pogrešnu adresu – a to može imati nezgodne posljedice. To se ne događa samo neiskusnima, nego i onima koji šalju gomile poruka svakodnevno.

Prije nego što prijeđemo na još veće nedostatke – o njima ćemo govoriti poslije, u poglavlju Virusi i ostale napasti – riječ, dvije o specifičnostima e-maila u odnosu na druge načine komunikacije.

Razuman rok u kojem možete očekivati odgovor na e-mail može biti sat-dva, ili dan-dva, ovisno o tipu poruke. Za razliku od neodgovorenih.

Šest sati smo na mobitelu i živimo s roditeljima…

By | Vijesti | No Comments

Mladi ljudi u našoj zemlji su prilično optimistični pa 50 posto njih planira pokrenuti vlastiti posao. Politika ih ne zanima, a bez pametnih telefona ne bi mogli živjeti

Prosječan 25-godišnjak u Hrvatskoj zaposlen je u struci, spava između pet i sedam sati i barem isto toliko, odnosno u prosjeku više od šest sati dnevno, provodi na svom pametnom telefonu. Bavi se sportom, informira se online i politički je neutralan. Još živi s roditeljima, ali štedi, planira osnivanje obitelji, djecu i kupovinu stana. Svaki drugi planira pokrenuti svoj biznis, stoji u istraživanju Hendala, agencije za istraživanje tržišta u Hrvatskoj.

Kažu da u našoj zemlji danas živi oko 49.000 ljudi u dobi od 25 godina, a gotovo polovica njih i dalje živi s roditeljima. Skoro 70 posto ispitanih reklo je da ne posjeduje vlastitu nekretninu, a upola manje njih tvrdi da su financijski samostalni.

Više od 50 posto mladih ima kućnog ljubimca, najčešće psa, a većina planira jednog dana kupiti stan i osnovati obitelj. Ipak manje od polovine njih uspijeva ponešto uštedjeti.

Zaposleno je nešto više od 50 posto mladih, a četvrtina se još školuje. Trećina ljudi obuhvaćenih istraživanjem kazala je kako bi se najvjerojatnije iselili iz Hrvatske da im se ukaže prilika za to dok je njih 16 posto sasvim sigurno u to.

Mladi ljudi su kod nas prilično optimistični pa 50 posto njih planira pokrenuti vlastiti posao. Politika ih ne zanima.

Bez pametnih telefona ne bi mogli živjeti pa tako gotovo polovica 25-godišnjaka na njemu provede po šest sati na dan, uglavnom za dopisivanje ili video pozive.

Kada bi išli na pusti otok i mogli ponijeti samo tri stvari, jedna od njih bi za gotovo polovicu ispitanih bio upravo mobitel. Facebook je na prvom mjestu interesa mladih pa ga tako više puta dnevno provjerava skoro 80 posto, Instagram njih nešto više od 50 posto. S druge strane Twitter ih baš previše ne zanima – više od 70 posto ga uopće ne koristi.

Detalji istraživanja:

  • 42,6 posto ispitanih 25-godišnjaka u Hrvatskoj još živi s roditeljima, a svaki treći od njih živi s partnerom.
  • 37,7 posto ispitanika je odgovorilo da je potpuno financijski samostalno, a isto toliko ih je uglavnom financijski samostalno.
  • 66,7 posto ne posjeduje vlastitu nekretninu, ali je planiraju kupiti. Redovito zato štedi 38,3 posto ispitanih, a još toliko ih štedi povremeno.
  • 28,4 posto ispitanih kaže da će sasvim sigurno stupiti u brak, a 29,6 posto je reklo da će vjerojatno to učiniti.
  • 69,8 posto planira imati jedno ili više djece.
  • Kućnog ljubimca trenutno ih ima 53,1 posto i to u 70,9 posto slučajeva psa.
  • Zaposleno je 56,8 posto ispitanih 25-godišnjaka, dok se još školuje njih 25,9 posto, a 16 posto ih je nezaposleno i u potrazi za poslom.
  • 58,7 posto ispitanih je odgovorilo da rade u struci, a 21,7 posto ih je reklo da vlastitim izborom ne rade u struci.
  • Na pitanje bi li zbog posla preselili u drugu državu, 30,9 posto odgovorilo je kako nisu sigurni, još 30,2 posto kaže da vjerojatno bi, a 16 posto bi ih preselilo sasvim sigurno.
  • 50 posto ispitanih razmišlja pokrenuti vlastiti posao.
  • 48,8 posto ispitanih potvrdilo je da uvijek izlazi na izbore, a njih 45,7 posto pritom nema političkih preferencija.
  • Mlade ne zanimaju političke stranke, ali niti sindikati: 93,8 posto ih nije u članstvu niti jedne političke stranke, a 96,3 posto nisu članovi sindikata.
  • Neutralni su kad je riječ o povjerenju u Europsku uniju za što se izjasnilo njih 38,3 posto, dok ih je i 43,8 posto neutralno kad je riječ o povjerenju u NATO.
  • Većina se informira prateći informativne portale koje svaki dan prati 56,8 posto ispitanih, dok tisak, odnosno novine ili časopise, svakodnevno čita 8,6 posto, a gotovo nikada 24,7 posto.
  • Televizijski program svaki dan prati 46,3 posto ispitanih 25-godišnjaka, a radio 36,4 posto ispitanih.
  • Pametni telefon više od šest sati dnevno koristi 42,6 posto ispitanih, a između tri i šest sati njih 27,2 posto. Njih 56,9 posto najveći dio tog vremena pametni telefon koristi za dopisivanje, chatanje ili video pozive, na drugom je mjestu surfanje internetom s prosjekom od 21,9 posto, dok su na trećem mjestu društvene mreže koje na svom pametnom telefonu prati 15,6 posto.
  • Facebook više puta dnevno provjerava 78,4 posto ispitanih, Instagram njih 53,7 posto, a YouTube 53,1 posto. WhatsApp više puta dnevno koristi 63 posto.
  • Twitter ih uopće ne koristi 72,2 posto, Snapchat 69,8 posto, a LinkedIn 58,6 posto.
  • S najužim krugom prijatelja primarno komuniciraju putem aplikacija i društvenih mreža koje je kao glavni kontakt istaknulo 68,5 posto ispitanih. Osobni kontakt s najbližim prijateljima primarno navodi tek njih 28,4 posto.
  • Hendalovo istraživanje pokazalo je da slobodno vrijeme najčešće provode kuhajući, čak češće nego što u prosjeku izlaze u klubove, kafiće, kino ili kazalište.
  • 77,2 posto njih tvrdi da nikada ne konzumira lake droge, 61,7 posto nikada ne puši, dok je kod alkohola situacija ponešto drugačija.
  • S vremena na vrijeme alkohol konzumira njih 36,4 posto, a rijetko, odnosno samo u posebnim prilikama, alkohol konzumira njih 42 posto.
  • Hrvatski 25-godišnjaci sportski su aktivni. Njih 42,9 posto bavi se sportom i to najčešće trčanjem, šetnjom, vožnjom bicikla ili pak vježbom kod kuće.
  • Većina ih spava između pet i sedam sati (njih 61,7 posto), dok ih 29 posto spava između osam i devet sati.
  • Tri stvari koje bi ponijeli na pusti otok? Mobitel je uvjerljivo na prvom mjestu koje je navelo 47,5 posto ispitanih. Hranu i vodu unaprijed bi ponijelo njih 29,6 posto, prijatelja ili partnera povelo bi ih 22,8 posto, a praktične stvari za preživljavanje 19,8 posto.

Izvor: 24sata.hr

Twitter povećao broj znakova za objave, a one postale još kraće.

By | Društvene mreže, Vijesti | No Comments
Godinu dana nakon što je Twitter uveo mogućnost produljenja objava sa 140 na 280 slovnih znakova, društvena mreža je objavila da su tweetovi, paradoksalno postali u prosjeku kraći i pristojniji

Primjerice, korisnici engleskog jezika pišu statuse od 33 slovna znaka, što je za jedno slovno mjesto manje nego prije maksimalnog produljenja objava. Od uvođenja limita od 280 znakova tek jedan posto korisnika objavljuje tweetove nove maksimalne duljine, a 12 posto objava ima više od 140 znakova.

Internetska društvena mreža za mikro-blogging zamijetila je da “ljudi čije objave imaju 280 slovnih znakova češće pišu ‘molim’ (54 posto) i ‘hvala’ (22 posto) te češće koriste skraćenice”.

Trend je zamijećen među korisnicima svih jezika. U studenome 2017. Twitter je pokrenuo mini-revoluciju odustavši od limita koji je iznosio 140 slovnih mjesta za latinične jezike, a uz izuzetak osoba koje koriste japansko, kinesko ili korejsko pismo, s obzirom na to da oni mogu reći više i s manjim brojem znakova.

Što je Facebook profil u sjeni i imate li ga i vi? Provjerite!

By | Društvene mreže, Vijesti | No Comments
Čak i ako se nikad ne logirate na najveću društvenu mrežu svijeta, u njoj će o vama barem ponešto znati. Kako? Čitajte dalje

Kako bi vam bolje približili što su profili u sjeni, zamislite dvoje prijatelja, Barbaru i Ivana. Na početku priče oboje nemaju profile na Facebooku.

No, Barbara se u nekom trenutku odluči priključiti nama ostalima. Napravi korisnički račun, instalira aplikaciju i počne stvarati svoj profil. Dok to radi iz Facebooka je upitaju hoće li im dati svoje kontakte kako bi se lakše povezala s prijateljima koji su također na toj društvenoj mreži.

Računajući kako će joj to olakšati život, Barbara odobri Facebooku pristup svojim kontaktima. Čim to napravi Facebook počne češljati po njenim kontaktima i pokupi sve dostupne podatke o njima, poput brojeve telefona, adrese e-pošte…

Pomoću tih podataka mogu otkriti koje korisnike Facebooka Barbara već poznaje. Na njima počiva značajka People You May Know.

Zvuči bezazleno. I bilo bi, kad Facebookovi algoritmi ne bi ujedno prikupljali podatke i o Barbarinim prijateljima koji nisu na Facebooku, poput Ivana. Tako dolaze do njegovog imena, broja telefona, adrese e-pošte i drugih podataka, iako on i dalje nije na Facebooku.

Izvor: Profimedia / Autor: NN

Ta baza podataka može biti korisna ukoliko Barbara nagovori Ivana da i on otvori korisnički račun na Facebooku jer će ta društvena mreža već imati spremne preporuke ljudi koje bi mogao znati.

No, to je tek jedan od izvora podataka za Ivanov profil u sjeni. Na stotine ljudi, bez obzira u kakvom su odnosu s Ivanom, mogli su se prijaviti na Facebook i dozvoliti pristup svojim popisima kontakata.

Je li vam Facebook rekao kako to radi?

Da. Osvježili su svoju politiku zaštite privatnosti kako bi u njoj naveli kako pristupaju podacima pohranjenima na mobitelima i koriste ih.

Pod Networks and Connections pronaći ćete ulomak u kojem stoji kako u Facebooku ‘također prikupljaju informacije o kontaktima ako ih odlučite učitati, sinkronizirati ili uvesti s uređaja (poput primjerice adresara te povijesti poziva i SMS-ova), koje koriste kako bi vam pomogli pri pronalaženju ljudi koje možda poznajete, da oni vas lakše pronađu, kao i u druge svrhe’.

U drugom dijelu, pod Things others do and information they provide about you navode kako ‘primaju i analiziraju sadržaj, komunikacije i informacije koje drugi ljudi nude koristeći Facebookove proizvode. To može uključiti informacije o vama poput, primjerice, situacije kad netko dijeli ili komentira vašu fotografiju, šalje vam poruku te učitava, sinkronizira ili uvozi vaše kontakt informacije’.

Što možete poduzeti?

Na žalost, ne postoji način kojim bi izravno upravljali profilima sjenkama. Kad god se korisnik Facebooka koji vas ima među kontaktima na svom mobitelu ulogira u svoj korisnički račun vaše osobne informacije bivaju dodane vašem profilu u sjeni. Eventualno možete promijeniti broj mobitela i adresu e-pošte, ali to nije naročito praktično.

Google ima dobre vijesti što se vaše povijesti pretraživanja tiče

Možete također zamoliti prijatelje koji su aktivni na Facebooku da obrišu kontakte koje su učitali. To mogu tako što će otvoriti stranicu Manage Contacts i nakon toga drže postavke za sinkroniziranje isključenima, što također nije naročito praktično jer biste morali isto zamoliti sve redom korisnike Facebooka koje poznajete.

Nabavite li ipak novi broj mobitela i adresu e-pošte, trebate biti pažljivi s kime ju dijelite.

Hoće li Facebook ikad odustati od profila u sjeni?

Nije nemoguće, ali sumnjamo kako će do toga doista i doći. Uspjeli su preživjeti čak i skandal s tvrtkom Cambridge Analytica, što dovoljno govori o njihovom značaju za Facebook, piše Make Use Of.

Virusi i ostale napasti

By | Vijesti | No Comments

Svi znamo što je virus (u računalnom svijetu): zloćudan softver koji napada računala i čini štetu. Ima ih svakakvih: mnogi ni ne čine nikakvu konkretnu štetu na vašem računalu ili mobitelu, ali zato kradu podatke (u najgorem slučaju: bankovne). E-MAIL Elektronička pošta Viruse u računalnom svijetu nemoguće je istrijebiti – baš kao i one u stvarnom svijetu – ali i za njih vrijede pravila kojima ih, ako ih se pridržavate, držite podalje od sebe. Nešto poput higijene. Umjesto vode i sapuna, oslonite se na antivirusni softver i na ažuriranja: redovito osvježavajte svoj softver. Osnovno pravilo je: budite na oprezu. Još jedna paralela sa stvarnim svijetom: ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito – najvjerojatnije ni nije istinito. Većina virusa i zloćudnih programa prolazi tako što obećava nešto zanimljivo, besplatno… Primjerice, najuspješniji virus bio je I Love You: e-mail poruka u kojoj je pisalo samo to, a ispod je bio link na koji su milijuni kliknuli da bi doznali tko ih to voli… Najuspješnija je prijevara takozvani nigerijski scam: razrađena shema uključivala bi nedužnu e-mail poruku koja nudi da zaradite novac, a na koncu biste ostali bez njega. Ukratko: sve što vam izgleda iole sumnjivo – zaobiđite! Bilo da je riječ o web-stranici, e-mail poruci ili nečem trećem.

Broj korisnika pametnih telefona

By | Vijesti | No Comments

Iako je nekolicina prognostičara smatralo da će 2014. biti “godinu revolucije” kada će broj ekskluzivno mobilnih korisnika interneta premašiti broj ekskluzivno desktop internet korisnika, čini se kako je ova prognoza konačno postala realnost u SAD u 2015. Od početka 2017. korištenje mobilnog interneta je premašilo desktop internet i pokazuje trend stabilnog napretka.

Trendovi platformi u SAD

U SAD, najbrže rastući segment predstavljaju vlasnici pametnih telefona i tableta.

Korištenje interneta na tabletima

Proboj tableta je polako rastao u zadnjih nekoliko godina. Do 2020. tablete će koristiti 35% svih korisnika interneta.

internet trends - vpnMentor

Google zatvara svoj ‘Facebook’

By | Vijesti | No Comments

Google će zatvoriti društvenu mrežu Google+ i postrožiti mjere razmjene podataka nakon što je otkriveno da je stotinama vanjskih inženjera možda omogućen uvid u podatke najmanje 500 tisuća korisnika.

Problem je otkriven i otklonjen u ožujku u sklopu analize mehanizama razmjene Googleovih podataka s drugim aplikacijama, navodi se u bilješci na Googleovom blogu.

Nijedan inženjer nije iskoristio mogućnost uvida u podatke niti ih je zloupotrijebio, zaključak je analize.

Wall Street Journal (WSJ) prethodno je izvijestio, pozivajući se na neimenovane izvore i memorandum Googleove pravne službe upravi, da je softverski div odlučio ne izvijestiti javnost o sigurnosnom problemu zbog straha od regulatorne istrage.

U Googleu strahuju da bi objava problema prizvala usporedbu sa curenjem podataka o Facebookovim korisnicima prema Cambridge Analytici, piše WSJ, dodajući da je izvršni direktore Sundar Pichai obaviješten o problemu.

Stručnjaci za sigurnost i privatnost i financijski analitičari upozoravaju da je odluka kompanije možda bila pogrešna.

“Korisnici imaju pravo biti obaviješteni ako su njihovi podaci možda kompromitirani”, kazao je izvršni direktor pravne tvrtke CyZen Jacom Lehmann. “To je izravan rezultat velike pozornosti s kojom se suočio Facebook zbog skandala s Cambridge Analyticom”, dodaje.

FILE PHOTO: The logo of Alphabet Inc's Google outside its office in Beijing | Autor: Thomas Peter/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

U Googleu nisu željeli komentirati informaciju o curenju podataka povrh onoga što je objavljeno na blogu.

U toj su objavi u ponedjeljak naveli da je bug pušten u sustav prilikom ažuriranja softvera, omogućivši uvid u privatne podatke korisnika, uključujući ime, e-mail adresu, zanimanje spol i dob. Istaknuli su također da ne mogu pouzdano navesti koliko je korisnika zahvaćeno problemom budući da čuvaju podatke samo dva tjedna.

Prema njihovim navodima, analiza izloženih podataka pokazala je da nije ispunjen nijedan interni kriterij koji bi nalagao objavu problema, uključujući mogućnost točnog utvrđivanja identiteta korisnika, dokaze o zloupotrebi podataka odnosno eventualne mjere koje bi inženjeri odnosno korisnici mogli poduzeti kako bi se zaštitili.

Iz Googlea su u ponedjeljak objavili i nekoliko mjera kako bi ograničili raspon podataka dostupnih inženjerima koji nude mobilne aplikacije u Play Storeu odnosno dodatne aplikacije za slanje i organiziranje poruka putem Gmaila.

Tako aplikacije u ponudi Play Storea više neće imati pristup tekstualnim porukama i dnevniku poziva osim u slučaju da je riječ o aplikaciji za telefonske pozive odnosno slanju poruka programiranoj na uređaju korisnika odnosno o onoj s popisa Googleovih iznimki.

Dodatne funkcije dostupne korisnicima Gmaila od iduće godine više neće uključivati mogućnost prodaje korisničkih podataka i podlijegat će obveznoj neovisnoj sigurnosnoj procjeni koja će stajati od 15 do 75 tisuća dolara, navode u Googleu.

A Google sign is seen during the WAIC (World Artificial Intelligence Conference) in Shanghai | Autor: ALY SONG/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL 

Google je pokrenuo društvenu mrežu Google+ 2011. godine pod pritiskom konkurencije Facebooka koji je na temelju podataka korisnika o prijateljima, te lajkova i aktivnosti na Internetu bio u prilici preciznije plasirati oglase.

Google+ kopirao je Facebook ažuriranjem statusa i vijestima, pružajući korisnicima i mogućnost organizacije skupina prijatelja u “krugove”. Unatoč tome, odaziv je bio mlak zbog složenih funkcija i problema s privatnošću.

Društvena mreža ostat će i dalje interna mogućnost za umrežavanje za organizacije koje kupe G Suite, skup aplikacija za kreiranje dokumenata, tablica i prezentacija.

Googleov plan o povlačenju besplatne verzije Googlea+ u kolovozu mogao bi potkrijepiti tvrdnju te kompanije u raspravi s američkim regulatorima i političarima da ih se ne može poistovjetiti s Facebookom, koji se našao na udaru političara zbog tvrdnji da su neprimjereno razmjenjivali podatke 87 milijuna korisnika s Cambridge Analyticom, napominje Reuters.

Hrvatski građani su iznadprosječni korisnici interneta, poduzeća vješto koriste digitalne tehnologije, ali…

By | Internet marketing, Vijesti | No Comments

Europska komisija (EK) objavila je Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2018. DESI je složeni pokazatelj gospodarske i društvene digitalizacije koji je razvila EK s ciljem procjene razvoja država članica u području digitalne konkurentnosti koji pridonosi analitičkoj osnovi europskog semestra. DESI se ove godine prvi puta objavljuje zajedno s Izvješćem o digitalnom razvoju Europe.

DESI za 2018. za Hrvatsku iznosi 46,7, tj. 22. mjesto što je napredak od jednog mjesta u odnosu na godinu ranije. Hrvatski građani su iznadprosječni korisnici interneta, a poduzeća vješto koriste digitalne tehnologije.

DESI mjeri digitalizaciju na temelju pet pokazatelja:

Pokazatelj POVEZIVOST podrazumijeva fiksnu i mobilnu širokopojasnu pokrivenost. U odnosu na 2017. godinu Hrvatska bilježi napredak ali ostaje na 27. mjestu. Nacionalno ulaganje u širokopojasni pristup se povećava. Ističemo da je povećana pokrivenost fiksnim širokopojasnim internetom (99% pokrivenosti teritorijem dostupnošću usluge), čime je Hrvatska iznad prosjeka EU-a (97%), te je to podkategorija u kojoj je postignut najveći napredak u odnosu na prošlu godinu. Kako bi se ostvario puni potencijal digitalne transformacije, osigurana su značajna sredstva za unapređenje širokopojasne infrastrukture.

Pokazatelj LJUDSKI KAPITAL odnosi se na upotrebu interneta i digitalne vještine. Broj građana koji se koriste internetom je u porastu. U ovom pokazatelju Hrvatska je rasla s 19. na 18. mjesto. Broj stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (IKT) povećan je s 2,7% na 3,3%, a broj diplomiranih studenata u znanosti, tehnologiji i matematici (STEM) starosne dobi od 20-29 godina povećao se za 1,7%. Tijekom 2018. uvodi se obvezni nastavni predmeta informatike u 5. i 6. razred osnovne škole, što će dodatno povećati rast broja STEM zanimanja.

Pokazatelj KORIŠTENJE INTERNETOM obuhvaća komunikaciju i transakcije na internetu. Hrvatska je nastavila ostvarivati veliki napredak tijekom 2018. i napredovala je s 14. na 11. mjesto. Hrvatski korisnici interneta čitaju internetske vijesti (91%, po tom sastavnom dijelu ovog pokazatelja Hrvati su drugi u Europi), slušaju glazbu, gledaju videozapise i igraju na mreži, gledaju filmove i videopozive putem interneta. Također značajno koriste društvene mreže i internetsko bankarstvo i kupovinu.

Pokazatelj INTEGRACIJA DIGITALNE TEHNOLOGIJE podrazumijeva digitalizaciju poduzeća i e-trgovinu. Iako je prema ovom pokazatelju zabilježen rast prema nominalnoj vrijednosti u odnosu na druge države članice bilježi se pad sa 17. na 21. mjesto. Poduzeća su osobito povećala uporabu usluga o oblaku i zauzela visoko 8. mjesto u toj podkategoriji. Raste promet malih i srednjih poduzeća koji usluge i proizvode prodaju na internetu. Hrvatska planira pripremu Strategije za digitalizaciju gospodarstva, a potpisala je Europsku deklaraciju o računalstvu visoke učinkovitosti. Bura, superračunalo Sveučilišta u Rijeci, najsnažnije je superračunalo u Jadranskoj regiji i koristi se za biotehnološka i biomedicinska istraživanja te je dostupno institucijama i tvrtkama u inozemstvu. Kao jedan od vodećih aktera u svijetu visoko-učinkovitih električnih automobila, Rimac je potpisao sporazum sa Sveučilištem u Rijeci o uporabi superračunala za razvoj najnovijeg Concept Two električnog automobila s 1384 HP i najvećom brzinom od 400 km/h. U skorije vrijeme očekuje se potpisivanje deklaracija o suradnji u područjima umjetne inteligencije, blockchaina, zdravstva i inovacija.

Pokazatelj DIGITALNE JAVNE USLUGE odnosi se na usluge e-uprave. U ovom pokazatelju Hrvatska ostaje na 25. mjestu. Rezultati Hrvatske u području dostupnosti otvorenih podataka viši su od prosjeka EU-a. Kontinuirano se povećava broj korisnika usluga e-uprave, pri čemu 66% internet korisnika usluga e-uprave mrežno dostavlja popunjene obrasce. Potkategorija u kojem se Hrvatska posebno ističe jesu e-usluge u zdravstvu, s kojim je na 10. mjestu među državama članicama.

Još ima puno mjesta za napredak

Hrvatski se građani služe internetom više od prosjeka, a poduzeća često koriste digitalne tehnologije. Iako u širokopojasnom pristupu Hrvatska polagano raste, jedna je od prvih zemalja EU koja je testirala 5G mrežu. Vezano uz usluge e-uprave, Hrvatska polagano napreduje, ali je i dalje na 25. mjestu, a broj korisnika je iznad EU prosjeka. Interes za STEM područje se povećava i planira se motivirati povećanje broja studenata STEM-a dodjelom većeg broja stipendija.

Ugovaraju se projekti za razvoj e-usluga čiji će se rezultati vidjeti u idućim godinama, te su planirane mjere za uspostavu zajedničkih platformi i odgovarajućih infrastrukturnih servisa za tijela javne uprave, kojima će se unaprijediti pružanje elektroničkih javnih usluga i smanjiti opterećenje za građane i poslovne subjekte. Kako bi se ostvario puni potencijal digitalne transformacije, osigurana su značajna sredstva za unapređenje brze širokopojasne infrastrukture, kojima će se obuhvatiti 25% ukupnog hrvatskog stanovništva u prigradskim i ruralnim područjima.

Poboljšanjem povezivosti, koja se ostvaruje Nacionalnim programom razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture i Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, Hrvatska će pridonijeti većoj potrošnji i potaknuti ulaganja u brzu internetsku infrastrukturu te utjecati na smanjenje cijene fiksnog širokopojasnog pristupa za krajnje korisnike, kako bi se osigurali uvjeti za brži rast i razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj.

trendovi-marketing-2018

Trendovi u marketingu u tekućoj 2018. godini

By | Internet marketing, Vijesti | No Comments

Digitalni marketing postao je neizostavni dio svakog dobrog marketinškog plana, a koji god pristup koristili, jedno uvijek morate imati na umu – sadržaj je kralj!

Različiti alati i rješenja spremna za uporabu koja mogu koristiti i najveći amateri, doveli su do toga da više nije pitanje koristite li tehnologiju, već kako to radite. Staromodni pristup prema kojem je dovoljno svijetu pokazati da proizvod postoji i očekivati da će se svi poludjeti od želje da ga imaju na prvi pogled, ostao je u dalekoj prošlosti. Nova generacija potrošača je jako dobro informirana, nemaju vremena za gubljenje pozornosti za nebitne stvari, a ne ponudite li im vi nešto više, ima onih koji hoće. Globalizacija je konkurenciji dala najšira moguća krila, a samo pametnim potezima možete se izdvojiti kao relevantan igrač.

Sadržajni marketing kao osnova

Više od 80% marketinških stručnjaka izjavilo je kako im je upravo content marketingprvi izbor kada je riječ o izradi strategije. Potrošači su danas zakonski zaštićeni kada su u pitanju njihova prava, a samim time i informiraniji nego su to bili naši djedovi i bake. Na svijetu postoji mnogo stručnjaka iz različitih područja, no ljudi biraju surađivati s onima s kojima se mogu identificirati i za koje imaju dojam da ih slušaju. Jednostavnim pretraživanjem o problematici bilo kakve vrste dobit ćete stotine rezultata s raznim mišljenjima, no poželite li konkretno rješenje svog problema vjerojatno ćete se obratiti onima čije vas je pojašnjenje najviše impresioniralo. Birate li između dva stručnjaka, veća je vjerojatnost da ćete se obratiti onome koji na svojim internet stranicama ima pojašnjenje postupka koji se tiče vašeg stanja, dok ćete onog kod kojeg vidite tek fotografiju i broj za kontakt ubrzo zaboraviti. Zašto? Ovaj prvi pružio vam je više! 70% ljudi izjasnilo se da bi radije doznalo više o kompaniji kroz iscrpan članak, nego kroz običan oglas. Nitko nije naivan, svi znaju da im želite nešto prodati, no kada već kupuju žele znati što će dobiti, što je detaljnije moguće.

Izvor: neilpatel.com

Fotografija govori tisuću riječi, a video priča čitave romane

Koja vrsta sadržaja će najviše biti primijećena? Nije potrebno imati diplomu iz marketinga kako bi znali da se radi o audiovizualnom zapisu. Slika govori tisuću riječi, a većina nema vremena ni volje da pročita toliko riječi, što znači da će radije pogledati fotografiju ili video koje im prenose istu količinu informacija kao poduži tekst. Kada je Facebook u pitanju, organski doseg veći je za čak 135% kada je u pitanju video umjesto obične tekstualne objave. Uz malo educiranja oko osnova fotografije i video snimanja, kao i svu silu filtera koja nam stoji na raspolaganju, svatko može biti sam svoj majstor kada su u pitanju objave na društvenim mrežama, dok se kod profesionalnih kampanja još uvijek bolje pouzdati u profesionalce.

Za one koji žele više, a trebali bi jer je ovaj trend nzaustavljivo raste, tu je i video zapis koji se emitira uživo, a statistike kažu kako su ljudi triput više skloniji gledati live video od onog koji se prikazuje naknadno. Opcije poput Instagramovog live prijenosa koji poslije postaje nedostupan, mogu dati dozu ekskluzivnosti vašim pratiteljima, a i ne morate se brinuti ako je nešto pošlo po zlu – čim emitiranje prestane, zapis je uklonjen. Facebook Live s druge strane vaš će video ostaviti dostupnim i nakon emitiranja, spremnog za prikupljanje novih lajkova.

Trendovi u 2018 - sadržajni marketing

Umjetna inteligencija i proširena stvarnost dolaze na velika vrata

Znate li da bi prihod od usluga i proizvoda vezanih za proširenu stvarnost do 2020. godine trebao narasti na nevjerojatnih 160 milijardi dolara, u usporedbi s prošlogodišnjih pet milijardi?

Zato ne čudi što mnoge kompanije žele eksperimentirati s ovom vrstom marketinga. Shvatili su to i proizvođači mobilnih telefona koji svoje nove modele prilagođavaju mogućnostima koje donosi nova tehnologija.

virtualna-stvarnost-vs-prosirena-stvarnost-810x539

Umjetna inteligencija s kojom možemo razgovarati prenoseći svoje želje odavno nije novost, a to govori i podatak da je 20% online pretraga prošle godine izvršeno upravo putem glasovnih upita. Internet stvari omogućio je sasvim novo korištenje stvari čija je svrha dosad bila jednodimenzionalna. Njihovim povezivanjem s najvećom svjetskom mrežom otvorene su mogućnosti koje donedavno nismo niti sanjali, a odnedavno smatramo sastavnim dijelom svakodnevnice.

Čak i ako nemate resurse za skupe tehnologije, sitnica poput chatbota može drastično povećati uspjeh vaše prodajne strategije. Umjesto da klijent čeka da vaš operater bude na svom radnom mjestu, automatizirani robot može komunicirati sa zainteresiranim pojedincima po čitave dane, bez da se umori. Kupac koji želi uslugu ili proizvod odmah i sada, znat će cijeniti vašu dostupnost, ali i spremnost da se otvorite novim tehnologijama.

Influenceri određuju ukus novih generacija

Javne osobe čiji profili na društvenim mrežama broje tisuće, ako ne i milijune sljedbenika, već neko vrijeme su zvijezde modernih potrošača. Ovisno o broju ljudi koji ih prate, samo jednom objavom mogu zaraditi i nekoliko tisuća eura, a svoje poslove pomno biraju. Čak 77% ljudi će prije kupiti proizvod za koji vide da ga koriste stvarni ljudi, nego kad im predstavite klasičnu reklamnu kampanju za isti.

Današnje generacije ne žele da im se stvari prodaju, već preporučuju, zato će radije prihvatiti savjet nekog od svojih suvremenika nego produkt cijelog marketinškog odjela iza kojeg stoje mjeseci planiranja. No važno je znati odabrati ciljanu publiku do koje ovakav vid marketinga dopire.

Društvene mreže - trendovi marketing 2018

Društvene mreže i dalje su u trendu, ali uz pametno doziranje

Na svijetu danas postoji oko 7,5 milijardi ljudi, od čega njih 3,7 milijardi koristi internet, dok je 2,8 milijardi aktivno na društvenim mrežama. Samo Instagram je ove godine izbrojio oko 800 milijuna korisnika koji njihovu platformu koriste na mjesečnoj bazi. Upravo su na ovoj mreži influenceri najaktivniji, zato ne čudi što je kompanije biraju kada je riječ o plasmanu novih proizvoda. Svako širenje sadržaja preko trećih strana uvijek nosi dozu rizika, je postajete podložni njihovim pravilima i zakonitostima. Algoritmi koji pokreću društvene mreže mogu, ali ne moraju ići u vašu korist, a vi ne možete napraviti mnogo po tom pitanju. Zato ih iskoristite kao alat za unaprjeđenje vlastitog kanala komunikacije s pratiteljima, prebacite ih na svoju mailing listu ili organizirajte druženje uživo.