Category

Vijesti

Tko najviše dijeli lažne vijesti na internetu?

By | Vijesti | No Comments

STARIJI Amerikanci nesrazmjerno češće dijele lažne vijesti na Facebooku, prema novoj analizi istraživača sa Sveučilišta u New Yorku i Sveučilišta u Princetonu.

Štoviše, stariji korisnici Facebooka češće na njima dijele lažne vijesti od mlađih bez obzira na spol, obrazovanje, rasu, prihode ili na to koliko poveznica su podijelili – pa čak i stranci za koju glasaju, prenosi portal Verge.

Ovo posljednje je možda iznenađujuće, s obzirom na burne rasprave o ulozi koju su lažne vijesti imale u pobjedi republikanskog kandidata Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Barem jedna studija utvrdila je da su pro-Trump lažne vijesti na društvenim mrežama uvjerile neke ljude da glasaju za Trumpa, a ne za njegovu demokratsku protukandidatkinju Hillary Clinton.

Prema drugoj studiji, doduše, relativno malo korisnika Facebooka zaista otvori linkove na lažne vijesti na koju naleti, ali to ne znači da sami njihovi naslovi nemaju daleki doseg na News Feedu.

11 % starijih od 65 dijelilo lažne vijesti, samo 3 % mlađih od 29

Nova studija, objavljena u časopisu Science Advances, istražila je ponašanje korisnika mjesecima prije i nakon američkih izbora 2016. Početkom 2016., akademici su počeli surađivati s istraživačkom tvrtkom YouGov i okupili panel od 3500 ljudi, i korisnika Facebooka i onih koji to nisu. 16. studenog, tjedan dana nakon izbora, pitali su korisnike Facebooka na panelu da instaliraju aplikaciju koja će im omogućiti da dijele podatke, uključujući religiozne i političke stavove, njihove profile, objave na njihovim timelineovima i stranice koje slijede.

Istraživači su potom usporedili linkove koje su pronašli na njihovim timelineovima s popisom web-domena za koje je utvrđeno da objavljuju lažne vijesti. Kasnije su usporedili linkove s još četiri popisa lažnih vijesti i izvora radi dodatne provjere.

Ispitanici su dijelili lažne vijesti relativno rijetko, neovisno o dobi. Samo 8.5 korisnika u studiji podijelilo je barem jedan link sa stranice lažnih vijesti. Korisnici koji su se identificirali kao konzervativni češće su ih dijelili od onih koji su se identificirali kao liberalni: 18 % republikanaca naprema samo 4 % demokrata.

Ali stariji korisnici najviše su pojačali taj nesrazmjer: 11 % korisnika starijih od 65 podijelilo je lažne vijesti, naprema samo 3 % onih od 18 do 29 godina starosti. Nadalje, stariji od 65 dijelili su lažne vijesti više nego dvostruko više od iduće grupe, onih između 45 i 65.

Stariji ljudi češće šire lažne vijesti neovisno o ideologiji 

“Kad spomenemo rezultat o dobi (korisnika), mnogi ljudi kažu, ‘oh da, to je tako očito’. Za mene je prilično upadljivo da se taj odnos održava i kad kontroliramo za varijable poput stranačke pripadnosti i ideologije. Činjenica da je neovisan o ovim drugim obilježjima za mene je prilično zanimljiva. Nije samo posljedica toga što su stariji ljudi konzervativniji”, rekao je koautor studije Andrew Ness za Verge.

Studija ipak ne iznosi zaključke zašto stariji korisnici više dijele lažne vijesti, iako istraživači upućuju na dvije moguće teorije. Prva je da stariji ljudi, koji su došli na internet kasnije, nemaju vještine digitalne pismenosti koje imaju mlađi korisnici. Druga je da ljudi naprosto kognitivno sve više slabe s godinama, zbog čega sve lakše padaju na prevare.

Nedostatak digitalne pismenosti i ranije je prepoznat kao faktor u dijeljenju lažnih vijesti, kao u Indiji gdje je viralna lažna vijest na kraju dovela do višestrukog ubojstva. S druge strane, znakovito je da su stariji Amerikanci toliko skloni pasti na prijevare da FBI ima posebnu stranicu posvećenu samo njima.

Guess i njegovi kolege nadaju se da će u budućnosti pomnije istražiti obje hipoteze – da širenje lažnih vijesti dijele stariji ljudi i da ih dijele digitalno nepismeni.

“Rezultat o dobi u ovom (znanstvenom) članku vrlo izravno ukazuje na set rješenja koja će vjerojatno biti najučinkovitija. Ako je problem koncentriran u relativnoj maloj skupini ljudi, onda će nas razmišljanje o intervencijama koje bi bile najučinkovitije za te ljude odvesti mnogo dalje”, zaključuje Matthew Gentzkow, viši znanstveni suradnik na Stanford institutu za istraživanje ekonomske politike.

Izvor: index.hr

Nova pravila na WhatsAppu

By | Vijesti | No Comments

Limit na prosljeđivanje poruka uveli su Indiji prije šest mjeseci, nakon niza linčovanja iza kojih su stajale lažne priče koje su se širile preko WhatsAppa, a sada ga šire globalno.

WhatsApp se odlučio uključiti u borbu protiv širenja lažnih informacija te su uveli novo pravilo za sve korisnike, prema kojem jednu poruku možete proslijediti najviše pet puta.

Ovaj su potez prvo uveli u Indiji prije šest mjeseci, nakon niza linčovanja iza kojih su stajale lažne priče koje su se širile preko WhatsAppa. Inače, i tamo se ranije poruka mogla kao i svugdje, proslijediti najviše 20 puta.

Novo pravilo najavili su u Indoneziji, uoči izbora koji će biti u travnju. Kako prenosi BBC, WhatsApp je o ovome izvijestio na blogu (još nije objavljen globalno) gdje su rekli kako su odluku donijeli nakon polugodišnjeg testiranja u toj zemlji.

Kažu i kako je limit na prosljeđivanje poruka značajno smanjio njihovo širenje. Naime, kako WhatsApp grupi može biti 256 ljudi jedan korisnik može poruku poslati na najviše 1280 ljudi umjesto njih 5120 što je bilo moguće prije.

Inače, prošli tjedan je Facebook izvijestio kako su uklonili 500 stranica i profila koje su bile uključene u širenje lažnih vijesti u središnjoj Europi, Ukrajini i drugim zemljama istočne Europe.

Pazite što pišete po Fejsu, vlada najavila novi strogi zakon

By | Društvene mreže, Vijesti | No Comments

MINISTRICA kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je da će prema Zakonu o nedopuštenom ponašanju na internetu koji je najavljen na sjednici Vlade odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama biti na upraviteljima društvenih mreža, dok će revizijom Zakona o elektroničkim medijima urednička odgovornost u medijima postojati i za komentare koji se objavljuju na mediju.

Na novinarsko pitanje o slučaju Ivana Đakića, kojemu zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i širenje mržnje prijeti kazna zatvora do 3 godina, Obuljen Koržinek kazala je da se u tom slučaju “evidentno radi o povredama kaznenog zakona pa je zato i Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo postupak”.

Mediji će odgovarati za komentare

Ministarstvo trenutno radi na novim zakonskim rješenjima, kazala je nakon sjednice vlade, te dodala kako je za regulaciju javnog govora potrebna dosljedna primjena Kaznenog zakona te revizija Zakona o elektroničkim medijima, a najavila donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu.

“U onom dijelu gdje su mediji, dakle gdje postoji urednička odgovornost, utvrdit ćemo jasno odgovornost kako za tekstove, tako za komentare koji se objavljuju”, izjavila je ministrica i dodala da urednička odgovornost mora postojati za sve što se na tom mediju događa.

“Urednička odgovornost mora postojati”

Zabrana komentara, kazala je, nikada nije dobra, no istaknula je kako, kada je riječ o medijima, urednička odgovornost mora postojati.

Najavila je donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu, za koji je na današnjoj sjednici vlade utvrđen plan normativnih aktivnosti. Ministrica je kazala kako Hrvatska, poput drugih država, razmatra za objavljeni sadržaj na internetu i društvenim mrežama utvrditi odgovornost onih koji upravljaju tim servisima.

“Ovdje govorimo o odgovornosti onih koji upravljaju tim servisima i koji zarađuju na oglašavanju”, rekla je Obuljen Koržinek.

Što se tiče osobne odgovornosti pojedinca, dodala je, ona postoji bez obzira radi li se o analognom ili digitalnom svijetu ako se krše zakoni.

Osniva se još jedno vijeće

Ministrica je također najavila i osnivanje Vijeća za medije koje bi imalo ulogu regulatornog tijela.

“Ne da jedini institut zaštite pojedinca bude podizanje sudskih tužbi, nego da postoji regulator, odnosno tijelo gdje će stručne osobe ocjenjivati je li došlo do kršenja zakona”, kazala je.

 

Izvor: index.hr

Elektronička pošta

By | Vijesti | No Comments

Velika prednost e-maila je – sloboda. Nitko ne očekuje da ćete na e-mail smjesta odgovoriti – za razliku od primjerice telefona, gdje ćete se ipak malko naljutiti ili ražalostiti kada vam netko ne odgovori na poziv.

World wide web za mnoge je sinonim za internet, ali nije jedino što on nudi. Ni izdaleka. Primjerice, elektronička pošta (e-mail) mnogo je starija usluga od WWW-a. Internet je postao popularan upravo zbog nje, davno prije nego što je osmišljen web.

Koje su prednosti elektroničke pošte? Jedna je očigledna: brzina. Ne morate čekati da vam poštanska služba dostavi pismo ili pošiljku – poruka je poslana čim pritisnete tipku send (pošalji) i doputovat će do primatelja u pravilu u sekundu-dvije, rijetko kad dulje.

Naravno, ima to i nedostataka. Lako se može dogoditi da pošaljete poruku na pogrešnu adresu – a to može imati nezgodne posljedice. To se ne događa samo neiskusnima, nego i onima koji šalju gomile poruka svakodnevno.

Prije nego što prijeđemo na još veće nedostatke – o njima ćemo govoriti poslije, u poglavlju Virusi i ostale napasti – riječ, dvije o specifičnostima e-maila u odnosu na druge načine komunikacije.

Razuman rok u kojem možete očekivati odgovor na e-mail može biti sat-dva, ili dan-dva, ovisno o tipu poruke. Za razliku od neodgovorenih.

Šest sati smo na mobitelu i živimo s roditeljima…

By | Vijesti | No Comments

Mladi ljudi u našoj zemlji su prilično optimistični pa 50 posto njih planira pokrenuti vlastiti posao. Politika ih ne zanima, a bez pametnih telefona ne bi mogli živjeti

Prosječan 25-godišnjak u Hrvatskoj zaposlen je u struci, spava između pet i sedam sati i barem isto toliko, odnosno u prosjeku više od šest sati dnevno, provodi na svom pametnom telefonu. Bavi se sportom, informira se online i politički je neutralan. Još živi s roditeljima, ali štedi, planira osnivanje obitelji, djecu i kupovinu stana. Svaki drugi planira pokrenuti svoj biznis, stoji u istraživanju Hendala, agencije za istraživanje tržišta u Hrvatskoj.

Kažu da u našoj zemlji danas živi oko 49.000 ljudi u dobi od 25 godina, a gotovo polovica njih i dalje živi s roditeljima. Skoro 70 posto ispitanih reklo je da ne posjeduje vlastitu nekretninu, a upola manje njih tvrdi da su financijski samostalni.

Više od 50 posto mladih ima kućnog ljubimca, najčešće psa, a većina planira jednog dana kupiti stan i osnovati obitelj. Ipak manje od polovine njih uspijeva ponešto uštedjeti.

Zaposleno je nešto više od 50 posto mladih, a četvrtina se još školuje. Trećina ljudi obuhvaćenih istraživanjem kazala je kako bi se najvjerojatnije iselili iz Hrvatske da im se ukaže prilika za to dok je njih 16 posto sasvim sigurno u to.

Mladi ljudi su kod nas prilično optimistični pa 50 posto njih planira pokrenuti vlastiti posao. Politika ih ne zanima.

Bez pametnih telefona ne bi mogli živjeti pa tako gotovo polovica 25-godišnjaka na njemu provede po šest sati na dan, uglavnom za dopisivanje ili video pozive.

Kada bi išli na pusti otok i mogli ponijeti samo tri stvari, jedna od njih bi za gotovo polovicu ispitanih bio upravo mobitel. Facebook je na prvom mjestu interesa mladih pa ga tako više puta dnevno provjerava skoro 80 posto, Instagram njih nešto više od 50 posto. S druge strane Twitter ih baš previše ne zanima – više od 70 posto ga uopće ne koristi.

Detalji istraživanja:

  • 42,6 posto ispitanih 25-godišnjaka u Hrvatskoj još živi s roditeljima, a svaki treći od njih živi s partnerom.
  • 37,7 posto ispitanika je odgovorilo da je potpuno financijski samostalno, a isto toliko ih je uglavnom financijski samostalno.
  • 66,7 posto ne posjeduje vlastitu nekretninu, ali je planiraju kupiti. Redovito zato štedi 38,3 posto ispitanih, a još toliko ih štedi povremeno.
  • 28,4 posto ispitanih kaže da će sasvim sigurno stupiti u brak, a 29,6 posto je reklo da će vjerojatno to učiniti.
  • 69,8 posto planira imati jedno ili više djece.
  • Kućnog ljubimca trenutno ih ima 53,1 posto i to u 70,9 posto slučajeva psa.
  • Zaposleno je 56,8 posto ispitanih 25-godišnjaka, dok se još školuje njih 25,9 posto, a 16 posto ih je nezaposleno i u potrazi za poslom.
  • 58,7 posto ispitanih je odgovorilo da rade u struci, a 21,7 posto ih je reklo da vlastitim izborom ne rade u struci.
  • Na pitanje bi li zbog posla preselili u drugu državu, 30,9 posto odgovorilo je kako nisu sigurni, još 30,2 posto kaže da vjerojatno bi, a 16 posto bi ih preselilo sasvim sigurno.
  • 50 posto ispitanih razmišlja pokrenuti vlastiti posao.
  • 48,8 posto ispitanih potvrdilo je da uvijek izlazi na izbore, a njih 45,7 posto pritom nema političkih preferencija.
  • Mlade ne zanimaju političke stranke, ali niti sindikati: 93,8 posto ih nije u članstvu niti jedne političke stranke, a 96,3 posto nisu članovi sindikata.
  • Neutralni su kad je riječ o povjerenju u Europsku uniju za što se izjasnilo njih 38,3 posto, dok ih je i 43,8 posto neutralno kad je riječ o povjerenju u NATO.
  • Većina se informira prateći informativne portale koje svaki dan prati 56,8 posto ispitanih, dok tisak, odnosno novine ili časopise, svakodnevno čita 8,6 posto, a gotovo nikada 24,7 posto.
  • Televizijski program svaki dan prati 46,3 posto ispitanih 25-godišnjaka, a radio 36,4 posto ispitanih.
  • Pametni telefon više od šest sati dnevno koristi 42,6 posto ispitanih, a između tri i šest sati njih 27,2 posto. Njih 56,9 posto najveći dio tog vremena pametni telefon koristi za dopisivanje, chatanje ili video pozive, na drugom je mjestu surfanje internetom s prosjekom od 21,9 posto, dok su na trećem mjestu društvene mreže koje na svom pametnom telefonu prati 15,6 posto.
  • Facebook više puta dnevno provjerava 78,4 posto ispitanih, Instagram njih 53,7 posto, a YouTube 53,1 posto. WhatsApp više puta dnevno koristi 63 posto.
  • Twitter ih uopće ne koristi 72,2 posto, Snapchat 69,8 posto, a LinkedIn 58,6 posto.
  • S najužim krugom prijatelja primarno komuniciraju putem aplikacija i društvenih mreža koje je kao glavni kontakt istaknulo 68,5 posto ispitanih. Osobni kontakt s najbližim prijateljima primarno navodi tek njih 28,4 posto.
  • Hendalovo istraživanje pokazalo je da slobodno vrijeme najčešće provode kuhajući, čak češće nego što u prosjeku izlaze u klubove, kafiće, kino ili kazalište.
  • 77,2 posto njih tvrdi da nikada ne konzumira lake droge, 61,7 posto nikada ne puši, dok je kod alkohola situacija ponešto drugačija.
  • S vremena na vrijeme alkohol konzumira njih 36,4 posto, a rijetko, odnosno samo u posebnim prilikama, alkohol konzumira njih 42 posto.
  • Hrvatski 25-godišnjaci sportski su aktivni. Njih 42,9 posto bavi se sportom i to najčešće trčanjem, šetnjom, vožnjom bicikla ili pak vježbom kod kuće.
  • Većina ih spava između pet i sedam sati (njih 61,7 posto), dok ih 29 posto spava između osam i devet sati.
  • Tri stvari koje bi ponijeli na pusti otok? Mobitel je uvjerljivo na prvom mjestu koje je navelo 47,5 posto ispitanih. Hranu i vodu unaprijed bi ponijelo njih 29,6 posto, prijatelja ili partnera povelo bi ih 22,8 posto, a praktične stvari za preživljavanje 19,8 posto.

Izvor: 24sata.hr

Twitter povećao broj znakova za objave, a one postale još kraće.

By | Društvene mreže, Vijesti | No Comments
Godinu dana nakon što je Twitter uveo mogućnost produljenja objava sa 140 na 280 slovnih znakova, društvena mreža je objavila da su tweetovi, paradoksalno postali u prosjeku kraći i pristojniji

Primjerice, korisnici engleskog jezika pišu statuse od 33 slovna znaka, što je za jedno slovno mjesto manje nego prije maksimalnog produljenja objava. Od uvođenja limita od 280 znakova tek jedan posto korisnika objavljuje tweetove nove maksimalne duljine, a 12 posto objava ima više od 140 znakova.

Internetska društvena mreža za mikro-blogging zamijetila je da “ljudi čije objave imaju 280 slovnih znakova češće pišu ‘molim’ (54 posto) i ‘hvala’ (22 posto) te češće koriste skraćenice”.

Trend je zamijećen među korisnicima svih jezika. U studenome 2017. Twitter je pokrenuo mini-revoluciju odustavši od limita koji je iznosio 140 slovnih mjesta za latinične jezike, a uz izuzetak osoba koje koriste japansko, kinesko ili korejsko pismo, s obzirom na to da oni mogu reći više i s manjim brojem znakova.

Što je Facebook profil u sjeni i imate li ga i vi? Provjerite!

By | Društvene mreže, Vijesti | No Comments
Čak i ako se nikad ne logirate na najveću društvenu mrežu svijeta, u njoj će o vama barem ponešto znati. Kako? Čitajte dalje

Kako bi vam bolje približili što su profili u sjeni, zamislite dvoje prijatelja, Barbaru i Ivana. Na početku priče oboje nemaju profile na Facebooku.

No, Barbara se u nekom trenutku odluči priključiti nama ostalima. Napravi korisnički račun, instalira aplikaciju i počne stvarati svoj profil. Dok to radi iz Facebooka je upitaju hoće li im dati svoje kontakte kako bi se lakše povezala s prijateljima koji su također na toj društvenoj mreži.

Računajući kako će joj to olakšati život, Barbara odobri Facebooku pristup svojim kontaktima. Čim to napravi Facebook počne češljati po njenim kontaktima i pokupi sve dostupne podatke o njima, poput brojeve telefona, adrese e-pošte…

Pomoću tih podataka mogu otkriti koje korisnike Facebooka Barbara već poznaje. Na njima počiva značajka People You May Know.

Zvuči bezazleno. I bilo bi, kad Facebookovi algoritmi ne bi ujedno prikupljali podatke i o Barbarinim prijateljima koji nisu na Facebooku, poput Ivana. Tako dolaze do njegovog imena, broja telefona, adrese e-pošte i drugih podataka, iako on i dalje nije na Facebooku.

Izvor: Profimedia / Autor: NN

Ta baza podataka može biti korisna ukoliko Barbara nagovori Ivana da i on otvori korisnički račun na Facebooku jer će ta društvena mreža već imati spremne preporuke ljudi koje bi mogao znati.

No, to je tek jedan od izvora podataka za Ivanov profil u sjeni. Na stotine ljudi, bez obzira u kakvom su odnosu s Ivanom, mogli su se prijaviti na Facebook i dozvoliti pristup svojim popisima kontakata.

Je li vam Facebook rekao kako to radi?

Da. Osvježili su svoju politiku zaštite privatnosti kako bi u njoj naveli kako pristupaju podacima pohranjenima na mobitelima i koriste ih.

Pod Networks and Connections pronaći ćete ulomak u kojem stoji kako u Facebooku ‘također prikupljaju informacije o kontaktima ako ih odlučite učitati, sinkronizirati ili uvesti s uređaja (poput primjerice adresara te povijesti poziva i SMS-ova), koje koriste kako bi vam pomogli pri pronalaženju ljudi koje možda poznajete, da oni vas lakše pronađu, kao i u druge svrhe’.

U drugom dijelu, pod Things others do and information they provide about you navode kako ‘primaju i analiziraju sadržaj, komunikacije i informacije koje drugi ljudi nude koristeći Facebookove proizvode. To može uključiti informacije o vama poput, primjerice, situacije kad netko dijeli ili komentira vašu fotografiju, šalje vam poruku te učitava, sinkronizira ili uvozi vaše kontakt informacije’.

Što možete poduzeti?

Na žalost, ne postoji način kojim bi izravno upravljali profilima sjenkama. Kad god se korisnik Facebooka koji vas ima među kontaktima na svom mobitelu ulogira u svoj korisnički račun vaše osobne informacije bivaju dodane vašem profilu u sjeni. Eventualno možete promijeniti broj mobitela i adresu e-pošte, ali to nije naročito praktično.

Google ima dobre vijesti što se vaše povijesti pretraživanja tiče

Možete također zamoliti prijatelje koji su aktivni na Facebooku da obrišu kontakte koje su učitali. To mogu tako što će otvoriti stranicu Manage Contacts i nakon toga drže postavke za sinkroniziranje isključenima, što također nije naročito praktično jer biste morali isto zamoliti sve redom korisnike Facebooka koje poznajete.

Nabavite li ipak novi broj mobitela i adresu e-pošte, trebate biti pažljivi s kime ju dijelite.

Hoće li Facebook ikad odustati od profila u sjeni?

Nije nemoguće, ali sumnjamo kako će do toga doista i doći. Uspjeli su preživjeti čak i skandal s tvrtkom Cambridge Analytica, što dovoljno govori o njihovom značaju za Facebook, piše Make Use Of.

Virusi i ostale napasti

By | Vijesti | No Comments

Svi znamo što je virus (u računalnom svijetu): zloćudan softver koji napada računala i čini štetu. Ima ih svakakvih: mnogi ni ne čine nikakvu konkretnu štetu na vašem računalu ili mobitelu, ali zato kradu podatke (u najgorem slučaju: bankovne). E-MAIL Elektronička pošta Viruse u računalnom svijetu nemoguće je istrijebiti – baš kao i one u stvarnom svijetu – ali i za njih vrijede pravila kojima ih, ako ih se pridržavate, držite podalje od sebe. Nešto poput higijene. Umjesto vode i sapuna, oslonite se na antivirusni softver i na ažuriranja: redovito osvježavajte svoj softver. Osnovno pravilo je: budite na oprezu. Još jedna paralela sa stvarnim svijetom: ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito – najvjerojatnije ni nije istinito. Većina virusa i zloćudnih programa prolazi tako što obećava nešto zanimljivo, besplatno… Primjerice, najuspješniji virus bio je I Love You: e-mail poruka u kojoj je pisalo samo to, a ispod je bio link na koji su milijuni kliknuli da bi doznali tko ih to voli… Najuspješnija je prijevara takozvani nigerijski scam: razrađena shema uključivala bi nedužnu e-mail poruku koja nudi da zaradite novac, a na koncu biste ostali bez njega. Ukratko: sve što vam izgleda iole sumnjivo – zaobiđite! Bilo da je riječ o web-stranici, e-mail poruci ili nečem trećem.

Broj korisnika pametnih telefona

By | Vijesti | No Comments

Iako je nekolicina prognostičara smatralo da će 2014. biti “godinu revolucije” kada će broj ekskluzivno mobilnih korisnika interneta premašiti broj ekskluzivno desktop internet korisnika, čini se kako je ova prognoza konačno postala realnost u SAD u 2015. Od početka 2017. korištenje mobilnog interneta je premašilo desktop internet i pokazuje trend stabilnog napretka.

Trendovi platformi u SAD

U SAD, najbrže rastući segment predstavljaju vlasnici pametnih telefona i tableta.

Korištenje interneta na tabletima

Proboj tableta je polako rastao u zadnjih nekoliko godina. Do 2020. tablete će koristiti 35% svih korisnika interneta.

internet trends - vpnMentor

Google zatvara svoj ‘Facebook’

By | Vijesti | No Comments

Google će zatvoriti društvenu mrežu Google+ i postrožiti mjere razmjene podataka nakon što je otkriveno da je stotinama vanjskih inženjera možda omogućen uvid u podatke najmanje 500 tisuća korisnika.

Problem je otkriven i otklonjen u ožujku u sklopu analize mehanizama razmjene Googleovih podataka s drugim aplikacijama, navodi se u bilješci na Googleovom blogu.

Nijedan inženjer nije iskoristio mogućnost uvida u podatke niti ih je zloupotrijebio, zaključak je analize.

Wall Street Journal (WSJ) prethodno je izvijestio, pozivajući se na neimenovane izvore i memorandum Googleove pravne službe upravi, da je softverski div odlučio ne izvijestiti javnost o sigurnosnom problemu zbog straha od regulatorne istrage.

U Googleu strahuju da bi objava problema prizvala usporedbu sa curenjem podataka o Facebookovim korisnicima prema Cambridge Analytici, piše WSJ, dodajući da je izvršni direktore Sundar Pichai obaviješten o problemu.

Stručnjaci za sigurnost i privatnost i financijski analitičari upozoravaju da je odluka kompanije možda bila pogrešna.

“Korisnici imaju pravo biti obaviješteni ako su njihovi podaci možda kompromitirani”, kazao je izvršni direktor pravne tvrtke CyZen Jacom Lehmann. “To je izravan rezultat velike pozornosti s kojom se suočio Facebook zbog skandala s Cambridge Analyticom”, dodaje.

FILE PHOTO: The logo of Alphabet Inc's Google outside its office in Beijing | Autor: Thomas Peter/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

U Googleu nisu željeli komentirati informaciju o curenju podataka povrh onoga što je objavljeno na blogu.

U toj su objavi u ponedjeljak naveli da je bug pušten u sustav prilikom ažuriranja softvera, omogućivši uvid u privatne podatke korisnika, uključujući ime, e-mail adresu, zanimanje spol i dob. Istaknuli su također da ne mogu pouzdano navesti koliko je korisnika zahvaćeno problemom budući da čuvaju podatke samo dva tjedna.

Prema njihovim navodima, analiza izloženih podataka pokazala je da nije ispunjen nijedan interni kriterij koji bi nalagao objavu problema, uključujući mogućnost točnog utvrđivanja identiteta korisnika, dokaze o zloupotrebi podataka odnosno eventualne mjere koje bi inženjeri odnosno korisnici mogli poduzeti kako bi se zaštitili.

Iz Googlea su u ponedjeljak objavili i nekoliko mjera kako bi ograničili raspon podataka dostupnih inženjerima koji nude mobilne aplikacije u Play Storeu odnosno dodatne aplikacije za slanje i organiziranje poruka putem Gmaila.

Tako aplikacije u ponudi Play Storea više neće imati pristup tekstualnim porukama i dnevniku poziva osim u slučaju da je riječ o aplikaciji za telefonske pozive odnosno slanju poruka programiranoj na uređaju korisnika odnosno o onoj s popisa Googleovih iznimki.

Dodatne funkcije dostupne korisnicima Gmaila od iduće godine više neće uključivati mogućnost prodaje korisničkih podataka i podlijegat će obveznoj neovisnoj sigurnosnoj procjeni koja će stajati od 15 do 75 tisuća dolara, navode u Googleu.

A Google sign is seen during the WAIC (World Artificial Intelligence Conference) in Shanghai | Autor: ALY SONG/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL 

Google je pokrenuo društvenu mrežu Google+ 2011. godine pod pritiskom konkurencije Facebooka koji je na temelju podataka korisnika o prijateljima, te lajkova i aktivnosti na Internetu bio u prilici preciznije plasirati oglase.

Google+ kopirao je Facebook ažuriranjem statusa i vijestima, pružajući korisnicima i mogućnost organizacije skupina prijatelja u “krugove”. Unatoč tome, odaziv je bio mlak zbog složenih funkcija i problema s privatnošću.

Društvena mreža ostat će i dalje interna mogućnost za umrežavanje za organizacije koje kupe G Suite, skup aplikacija za kreiranje dokumenata, tablica i prezentacija.

Googleov plan o povlačenju besplatne verzije Googlea+ u kolovozu mogao bi potkrijepiti tvrdnju te kompanije u raspravi s američkim regulatorima i političarima da ih se ne može poistovjetiti s Facebookom, koji se našao na udaru političara zbog tvrdnji da su neprimjereno razmjenjivali podatke 87 milijuna korisnika s Cambridge Analyticom, napominje Reuters.