Facebook uvodi pravilo pomoću kojeg će korisnici moći deklarirati vlasništvo nad određenom slikom te tražiti skidanje ponovnih objava. Sudeći prema razvoju situacije, čini se da je došao kraj ponovnim objavama slika na Instagramu
Facebook će korisnicima pružiti veću kontrolu nad slikama koje objavljuju. U novoj nadogradnji platforme za menadžment korisničkim pravima, kompanija počinje suradnju sa izabranim partnerima koji će imati kontrolu nad mjestima na kojima će se objavljivati njihove slike – uključujući Facebook i Instagram. Konačni cilj je otvoriti značajku svima, nešto što je već sprovedeno u slučaju glazbe i videa.
Facebook nije napisao o kojim se partnerima radi, no Verge pretpostavlja da je riječ o velikim igračima poput National Geographica koji će pomoću Facebook Rights Managera nadgledati gdje se njihove slike opet objavljuju. U tom trenutku kompanija će moći odlučiti želi li ostaviti te fotografije tamo gdje jesu, narediti micanje slika s platforme ili ograničavanja teritorija na kojima se ta fotografija smije prikazati.
Procedura preuzimanja vlasništva nad slikom počinje sa slanjem CSV-a Facebookovom Righs Manageru – paketić u kojem se nalaze svi meta podaci o datoteci. Oni također definiraju na što se prava apliciraju i koji su teritoriji izuzeti. Nakon što algoritam potvrdi da se podaci koje šalje korisnik i informacije na slici podudaraju, procesirat će sliku i pratiti gdje se ona točno nalazi. Ako neka druga osoba odluči objaviti vlasništvo nad istom slikom, dvije stranke mogu raspravljati o tome (razmjeniti nekoliko poruka), a Facebook će u određenom trenutku, ako ne dođe do dogovora, prava dodijeliti osobi koja je prva poslala CSV. Ako imaju prigovor, moći će ga poslati Facebooku putem formulara za prijavu vezanu uz intelektualno vlasništvo.
Ova nadogradnja bi mogla promijeniti način na koji funkcionira Instagram, s obzirom da na platformi postoje profili koji objavljuju tuđe slike, ali u objavi spominju izvornog umjetnika. Vlasnici prava od sad će moći poništiti ponovne objave bez odgode. Konačno, tvorci sadržaja će morati investirati u vlastitu fotografiju kako bi izbjegli brisanje radova. Instagram, prema izvoru, možda to i želi – postati mjestom gdje se objavljuju samo originalne slike.
Dio pripreme za novi način regulacije zahtjeva određeni oprez pri radu s memovima, slikama koje su na nekoliko načina uređene i izmjenjene. Memeovi se, podsjećamo, stalno uređuju i izmjenjuju, pa Facebook mora odrediti hoće li ljudima dozvoliti micanje tih slika ili ne.
Najpoznatija društvena mreža za poslovnjake uvodi priče i poboljšane instantne poruke, značajke koje će ju učiniti vrlo sličnom Facebookovim platformama
LinedIn je, pored novog dizajna, uveo i nekoliko novih značajki – društvena mreža sada podržava Storiese, kao i video mitinge unutar same aplikacije.
Profesionalni Storiesi
LinkedIn se pridružio brojnim platformama koje nude Storiese. Društvena mreža je objavila detalje o novoj značajki u objavi na službenom blogu Linkedina. Linkedinovi Stories su vrlo slični onima na Facebooku i Instagramu te omogućavaju snimanje kratkih videoisječaka koji na profilu ostaju 24 sata. Stvaranje priča o poslovnom životu profil može učiniti puno uspješnijim na Linkedinu.
Priče se može snimati i objavljivati direktno putem Linkedinove aplikacije. Linkedin također omogućava slanje naljepnica, teksta, kao i spominjanja drugih korisnika u pričama. Ako netko želi odgovoriti na priču, moći će poslati poruku ili reakciju. Stories za Linkedin trenutno su dostupni samo u SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Australiji, Brazilu, Nizozemskoj i UAE-u, no uskoro bi trebali postati dostupni globalno.
Nove značajke za poruke
Linkedin je u drugoj objavi također objasnio kako će raditi nove poruke u Linkedinu. Poruke će sada dobiti integraciju sa Zoomom, Microsoft Teamsima i BlueJeansima. Ova integracija omogućava pokretanje video poziva iz novog ili postojećeg razgovora na Linkedinu. Razgovori će imati ikonicu koja će pomoću poveznice iz aplikacije moći pokrenuti video miting u izabranom programu ili ugovoriti video poziv za kasnije.
Izvor: Screenshot / Autor: Microsoft
Pored korisnog alata za video pozive, Linkedin je uveo i nekoliko nadogradnji za slanje poruka. Poruke je sad moguće urediti i brisati, a uvedene su i reakcije, grupno uređivanje poruka i pozivanje drugih u razgovor.
Premda ne postoji alat koji će vam pružiti odgovor pitanje jeste li ‘muteani’, i dalje je moguće otkriti je li netko odlučio prestati pratiti vaše objave
Utišavanje neke osobe na Instagramu slično je pristojnom odlasku iz razgovora. Kad nekoga utišate, njihove objave i priče više se neće pojavljivati na vašem feedu, dok će osoba koja ih je objavila i dalje moći posjetiti vaš profil. Ne brinite – Instagram ne šalje podsjetnik da vas je netko utišao.
Sama aplikacija ne nudi izravni način kako to provjeriti, već ćete morati provjeriti na drugi način. Ako je određena osoba prije gledala vaše priče na Instagramu i više se ne pojavljuje na listi gledatelja, to znači da je utišala vaše priče.
Nadalje, ako on ili ona komentira tuđe objave i više ne komentira vaše (a komentirala je sve do nedavno), to znači da vas je možda utišala.
U prvoj fazi bit će potpisani ugovori s medijima iz triju zemalja, a u drugoj fazi potpisat će se ugovori s medijima i iz drugih zemalja
Američki internetski div Google objavio je u četvrtak da je spreman s medijskim kućama sklopiti ugovore kojima bi im se prvi puta obavezao isplaćivati naknadu za objavu informativnih sadržaja.
Google se već godinama pokušava obraniti od zahtjeva medijskih tvrtki širom svijeta da im financijski nadoknadi korištenje sadržaja. Posebno su glasni u kritikama bili europski mediji, navodi Reuters. Američki div danas je konačno popustio i poručio da je spreman posegnuti u džep. “Danas objavljujemo program kupnje licenci na temelju kojeg ćemo izdavačima plaćati kvalitetni sadržaj za potrebe novog ‘informativnog iskustva’, u planu u drugoj polovini godine”, objavio je na blogu Googleov potpredsjednik za vijesti Brad Bender. ‘Informativno iskustvo’ novi je Googleov proizvod koji će biti lansiran na Google Newsu i Google Discoveru.
U prvoj fazi Google će potpisati ugovore s njemačkim Der Spiegelom, Die Zeitom, Frankfurter Allgemeine Zeitungom i Rheinische Postom, australskom Schwartz Medijom, The Conversationom i Solstice Medijom i brazilskim Diarios Associadosom i A Gazetom. U sljedećoj fazi bit će potpisani ugovori i s medijima drugih zemalja. Bender u objavi ne objašnjava kako će sadržaj predstavljati korisnicima, niti koliki prihod u Googleu očekuju. „Živahna industrija vijesti je važna, možda i važnija nego do sada, jer ljudi traže pouzdane informacije u vrijeme pandemije i sve veće zabrinutosti zbog rasne nepravde diljem svijeta“, zaključio je čelnik Googlea.
Zasad je nova značajka dostupna tek vrlo malom broju ljudi diljem svijeta, za uređaje s Appleovim operativnim sustavom iOS.
Nakon što su upogonili tamni način rada za desktop računala, u Facebooku su potvrdili kako testiraju tu značajku i za mobilne aplikacije. Zasad je dostupna tek vrlo malom broju ljudi diljem svijeta.
Izdanje za stolna računala osmišljeno je kako bi smanjilo odsjaj zaslona, naročito u okruženjima s niskom razinom rasvjete. Za pretpostaviti je kako će slično biti i s inačicom za mobitele.
Zasad nije poznato kad bi mogla biti dostupna svima.
Na tamni način rada za Facebook morali smo iznenađujuće dugo čekati. Instagram i WhatsApp ga već imaju, kao i Facebook Messenger.
Twitter ga ima za aplikacije za operativne sustave Android i iOS već neko vrijeme. Ekipu u Facebooku prestigao je čak i Google, koji je tamni način rada uveo u svoje aplikacije početkom ove godine, piše Verge.
Kako bismo pomogli korisnicima da prepoznaju opasnosti koje vrebaju na internetu, sastavili smo osam jednostavnih koraka, čiji je cilj da pomognu raditi, igrati se, kupovati i živjeti online što je sigurnije moguće.
Svake godine, diljem svijeta, obilježava se Dan sigurnijeg interneta. Cilj je educirati korisnike o svim potencijalnim zamkama i opasnostima tijekom korištenja interneta, ali i pojasniti kako se zaštititi.
U Microsoftu su nedavno anketirali više od 16.000 ljudi diljem svijeta o fenomenu lažnih tehničkih podrški i otkrili kako su najranjiviji – upravo mladi korisnici. Mladi su mnogo više skloni upustiti se u rizično ponašanje online i u takvim interakcijama biti prevareni i izgubiti novac.
Kako bismo pomogli korisnicima da prepoznaju opasnosti koje vrebaju na internetu, sastavili smo osam jednostavnih koraka, čiji je cilj da pomognu raditi, igrati se, kupovati i živjeti online što je sigurnije moguće.
Koristite složene, jedinstvene lozinke za različite račune
Ako netko ima ključ vaše kuće, može ući i opljačkati svaku sobu u vašem domu. Isto vrijedi i za lozinke i online račune. Često odabiremo lozinke koje se lako pamte, kao što su imena ili datumi rođendana. No kako ih je vama lako zapamtiti, tako ih je i cyber-kriminalcima lako pogoditi. Ako koristite istu, jednostavnu zaporku za više računa, kibernetički kriminalci mogu – i sasvim sigurno hoće – pristupiti svim vašim osjetljivim osobnim podacima.
Koristite upravitelj lozinkama za sigurno spremanje više lozinki na različite račune i provjerite je li svaka lozinka složena; s najmanje 10 znakova i kombinacijom brojeva, slova, velikih slova i posebnih znakova.
Ne prihvaćajte kontakte s nepoznatim osobama na društvenim medijima
Mnogi od ljudi koje susrećete na mreži nisu ono što tvrde da jesu. Uobičajeno je da kibernetički kriminalci stvaraju lažne profile društvenih mreža kako bi poticali odnos s neopreznim korisnicima i pokušali ih opljačkati – a možda i gore od toga.
Ako vam se na mreži obrati nepoznata osoba te inzistira da podijelite osobne podatke ili da joj date novac, to bi trebao biti signal za uzbunu. Ako je moguće, provjerite osobu kako biste vidjeli je li njezin račun autentičan. Još niste sigurni u identitet te osobe, ali ipak želite prihvatiti njezin zahtjev za prijateljstvom? Kako biste bili sigurni, ograničite podatke koji su vidljivi na vašem profilu pomoću postavki privatnosti.
Zapamtite: na mreži se primjenjuju ista pravila kao i u stvarnom svijetu – ne dijelite osjetljive ili osobne informacije s nepoznatim osobama.
Ono što radite online može imati posljedice offline
Razmišljajte o internetu kao o gradskom trgu ili nogostupu: to je javni prostor u kojem svatko može vidjeti ili dijeliti sve što objavite, bez obzira na to je li namijenjen onom tko dijeli i jeste li za to dali dopuštenje.
Prije nego što na internetu objavite nešto, zapitajte se – bih li želio da moj poslodavac, klijent ili rođak zna ovo? Čak i informacije poput statusa vaše veze ili kućne adrese, koje se mogu činiti bezopasnima, mogu se zloupotrijebiti ako su dostupne pogrešnim ljudima.
Zaštitite osjetljive i osobne podatke
Uz nekoliko iznimki, nažalost, ne postoji tipka za trajno brisanje sadržaja koji ste objavili na mreži. Bilo koja slika, komentar ili fotografija koju objavite na mreži vjerojatno će ostati tamo zauvijek. Čak ako i uklonite izvorni post, ne možete biti sigurni da drugi već nisu kopirali ili podijelili vaš sadržaj na drugim mrežama. Stoga, na internet ne stavljajte ništa što ne želite da drugi vide.
Isprobana i provjerena taktika kibernetičkog kriminala jest da vas navede na preuzimanje zlonamjernog softvera koji omogućuje da vam ukradu informacije. Od popularne igre, do e-maila koji nudi tehničku podršku, malware može biti prikriven na mnog različitih načina.
Izbjegavajte preuzimanje aplikacija koje izgledaju čudno ili se nalaze na nepoznatom web-odredištu. Niste sigurni je li e-mail koji ste dobili zaista dobronamjeran? Postavite si sljedeća pitanja: Ima li pošiljatelj čudnu e-adresu? Je li pozdrav generički? Ima li puno pravopisnih pogrešaka? Postoji li čudan osjećaj hitnosti?
Ako još uvijek niste sigurni, stupite u kontakt s brendom ili tvrtkom preko službenih kanala, kao što je web-stranica ili stranica društvene mreže. Uvijek je bolje triput provjeriti nego riskirati vlastitu sigurnost.
Ažurirajte postavke privatnosti i antivirusni program
Ako ne ažurirate zaštitu, kibernetički kriminalci će kad-tad doći do načina kako je provaliti. Sustavno pratite ažuriranja operativnog sustava i provjerite postavke privatnosti na aplikacijama i pregledniku koji upotrebljavate.
Uvijek koristite sigurnu vezu
Kad koristite javnu internetsku vezu, kao što je Wi-Fi u trgovačkom centru, nemate izravnu kontrolu nad sigurnošću veze. Ako ne možete uspostaviti sigurnu vezu ili osigurati da je vaš uređaj zaštićen, ne dijelite osjetljive podatke. Sigurnije je pričekati povratak kući i sigurnu Wi-Fi mrežu.
Tražite savjet od onih kojima vjerujete
Nikad ne žurite kliknuti na link ili objaviti post. Ne postoji ništa hitnije od naše sigurnosti na mreži.
Izbjegavanje online prijetnji može biti stresno, no postoji zaista mnogo resursa koji će vam pomoći. Kad god se nađete u situaciji u kojoj niste sigurni ili vam pobuđuje sumnju, oslonite se na stručnost onih u koje imate povjerenja – prijatelja, roditelja, učitelja ili čak tehnološkog partnera.
OVO je doba digitalnih medija. Internet je tijekom krize s koronavirusom postao izvor vitalnih informacija i povezao ljude koji rade od kuće s njihovim uredima.
Usluge filmskih i glazbenih ‘streaminga’ pružaju dobrodošao odmak od tjeskobne stvarnosti, a računalne igrice okupiraju djecu s viškom energije.
Dodatni rizik od razvoja ovisnosti?
“Možda, ali korist nadmašuje rizik”, odgovara dr. Bert te Wildt, glavni liječnik u klinici za psihosomatske bolesti u malome njemačkom mjestu Diessenu.
“Ja se profesionalno uglavnom bavim njegovim štetnim utjecajima, ali u ovo vrijeme internet je većinom pozitivna stvar”, kazao je.
Od videopoziva koji omogućuju kontakt s obitelji i radnim mjestom, preko ‘online’ tečajeva kuhanja, do nastavka obrazovanja, sve su to plusevi interneta, objašnjava.
“Nadam se da ćemo jednoga dana moći reći da su digitalni mediji bili pravi blagoslov u ovoj krizi.”
Ali to ne znači da neće biti i negativnih posljedica i da broj ovisnika neće narasti.
Pod posebnim su rizikom odrasli koji žive sami, rekao je. Muškarci bi se mogli navući na internetsku pornografiju, a adolescenti na društvene mreže.
“Važno je zadržati samodisciplinu i ne prepustiti se u potpunosti”, rekao je Wildt, dodavši da to ne vrijedi samo za digitalne medije, već i za konzumaciju alkohola ili nikotina.
“Ako sada upadnete u negativne navike i rutine, bit će ih se teško riješiti u idućim tjednima i mjesecima”, upozorio je.
Kako bi se to spriječilo, Wildt preporučuje neke pozitivne i analogne rutine – da se, primjerice, prvi i zadnji sat u danu apstinira od digitalne tehnologije, da se obriše prašina s nekih društvenih igara ili knjiga.
“Sve se svodi na to da sami sebe zapitate što vam čini dobro”, rekao je.
Web stranica je vaša online poslovnica, preko koje internet posjetitelji dolaze do Vas i upoznaju se s osnovnom ponudom Vašeg poslovanja. Ona je prvi kontakt s Vašim potencijalnim klijentima, zbog čega je bitno da na pravi način prezentira Vašu misiju poslovanja. No, što nakon što ste izradili svoju web stranicu?
Ako ste mislili da ste s izradom web stranice obavili sav posao potreban za osiguranje profitabilne internet prisutnosti, morat ćemo Vas razočarati. To je samo početak Vaše kvalitetne prezentacije na internetu, koja zahtijeva stručno praćenje i održavanje. Postoji niz negativnih situacija i posljedica koje mogu negativno utjecati na Vašu web stranicu bez pravilnog nadzora.
Jeste li ikada doživjeli da Vam stranica prestane raditi? Ne možete učitati određene dijelove Vaše stranice ili su Vam određeni dijelovi izbrisani bez Vašeg znanja? Lijek za to je webmaster koji sa svojim stručnim znanjem može otkloniti Vaše brige oko stranice.
Svijest o potrebi i važnosti procesa održavanja, omogućit će Vam pravilnu zaštitu od gubitka klijenata i neželjenih financijskih gubitaka. Svaka nekontrolirana promjena na stranici, utječe na lošu izvedbu Vaše web stranice, koja može biti razlog odlaska internet posjetitelja, koji su mogli biti Vaši budući klijenti.
Tehnološke i internet postavke mijenjaju se svakoga dana i potrebno je biti u toku s njima. Ako želite povećati povrat ulaganja i dobiti najviše od Vašeg web prisustva, plan održavanja je obavezan i nezaobilazni dio svake web stranice.
Zašto je održavanje web stranice bitno i koje su njegove glavne stavke?
Važnost i nužnost održavanja stranice objedinjuje se u dva glavna cilja svakog poslovanja: zadovoljstvo Vaših klijenata i profitabilnost Vašeg online poslovanja, a sve to se može postići kroz vođenje pravilne brige oko web stranice, koja mora biti vjerodostojna i funkcionalna u svakom trenutku.
Uz sve vidljivo na stranici, postoji i pozadina web stranice koja često zna otkazati poslušnost, radi brojnih utjecaja i zlouporaba koji Vam nisu vidljivi ni poznati, a na koje se može i mora pravovremeno utjecati. Kako? Uz pomoć Vašeg webmastera koji Vam može omogućiti sljedeće:
Backup ili izrada sigurnosne kopije
Backup podataka ili sigurnosne kopije su vitalni dio redovitog održavanja. Ako virus pogodi Vašu stranicu ili dođe do rušenja ili zlouporabe web stranice, sigurnosna kopija Vam omogućuje vraćanje svih podataka i bitnih elemenata stranice. Integritet backupa čine webmasteri koji obavljaju redovite provjere sigurnosne kopije.
Upravljanje sigurnosti stranice
Svaka web stranica treba stalni sigurnosni nadzor i zaštitu. To uključuje otkrivanje zlonamjernih softwarea i programa, virusa, hakera, zlonamjerno ubačenih malicioznih kodova i naravno, uklanjanja svih ostalih problema koji bi mogli postojati.
Jedan od glavnih načina na koji hakeri mogu dobiti pristup stranicama i ubacit neželjeni virus jest putem zastarjelog softwarea. Posljednja stvar koju želite jest da Vaši posjetitelji pokupe virus sa Vaše stranice, za koji Vi ni ne znate.
Čak i uz ažurirani software, hakeri mogu pronaći svoj put do ulaska u Vašu stranicu. Najbolji način za borbu protiv toga je redovito praćenje i održavanje, jer što se prije problem uoči brže se može popraviti i vratiti sigurnost Vaše stranice.
Provjera izvedbe stranice
Mislite da Vaša stranica radi dobro, ali jeste li sigurni u pravilan i neprekidan rad svih performansi stranice? Redovita provjera pravilnosti izvedbe stranice omogućuje Vašim stranicama zaštitu kvalitete i lakše korištenje klijenata. Ako se stranica sporo učitava, to može uzrokovati pad u prometu i visoke pozicije na tražilicama. Sve neuobičajene promjene na stranicama utjecati će na stvaranje sumnje Vaših posjetitelja u integritet stranice, što će ih pogurati prema konkurenciji.
Na tržištu postoji velika ponuda tvrtki i webmastera za održavanje, koji će Vam pružiti prilagođene planove, razinu održavanja i podrške sukladno Vašim potrebama. Ovisno o tome razlikuje se i način plaćanja koji može uključivati:
– održavanje i plaćanje po satu
– po angažmanu webmastera
– po intervenciji
– mjesečno fiksno održavanje
– godišnje 24/7 održavanje i podrška
Sve je dobro dok se ne pojave prvi problemi s web stranicom. Tada je ispravak daleko skuplji, a gubitak može postati toliko velik da može dugoročno ugroziti Vaše poslovanje. Gubitak klijenata, financijski gubitak, gubitak vjerodostojnosti i integriteta, samo su neke od mogućih situacija koje ne želite doživjeti, a možete izbjeći pravovremenim, stručnim održavanjem i stalnom kontrolom web stranice.
Prepustite svoje web stranice u ruke stručnjaka, rasteretite se nepotrebne brige oko sigurnosti, održavanja i ostalih problema web stranice i usredotočite se na poslovanje. Nemojte iznevjeriti svoje internet posjetitelje, već im pružite profesionalan i nezaboravan doživljaj Vašeg poslovanja, kroz pravilno i stalno održavanje.
Internet je javno dostupna, svjetska decentralizirana računalna mreža. Sastavljena je od ogromnog broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža.
Internet sačinjavaju bezbrojne kućne, akademske, poslovne i državne mreže, koje su međusobno povezane i koje međusobno razmjenjuju informacije.
Na početku je bila ideja
Temelj interneta je projekt umrežavanja računala, koji je pokrenut daleke 1969. godine u Americi, kada je napravljena prva računalna mreža koju je naručilo američko Ministarstvo obrane od agencije ARPA (Advanced Research Project Agency). Zvala se Arpanet, a služila je kao osnova za testiranje novih mrežnih tehnologija. Osnovna ideja je bila povezivanje određenog broja računala širom Amerike.
A osnovni projektni zadatak je bio, da mreža mora funkcionirati, čak i u uvjetima, da dio mrežne infrastrukture bude uništen. Bitno je napomenuti da je ideja razrađivana u vremenu izuzetne napetosti između svjetskih sila, odnosno “Hladnog rata”. Upravo ta činjenica donjela je razvoju Arpaneta praktički neograničena financijska sredstva, a strah od nuklearnog napada dodatno je pogurao i ubrzao njegov razvoj.
Honeywell DDP-516
Prva zamisao o mreži predstavljena je 1962. godine, a prve lokacije povezane su tom mrežom 1969. godine. Dana 2. rujna 1969. godine na Sveučilištu Los Angeles (UCLA) dva su računala izmijenila besmislene podatke, tek toliko da se potvrdi da je veza moguća. Za uređajima koji su to potvrdili stajao je Leonard Kleinrock (naslovna fotografija). Uređaji kojima je to učinjeno bili su Interface Message Processor (IMP) koji su ustvari bili dorađeni i prepravljeni Honeywell DDP-516 minikompjuteri.
Prva realizacija nije obećavala
Dana 29. listopada 1969. godine poslana je prva poruka između Centra za istraživanje mrežnih tehnologija Sveučilišta Los Angeles i Istraživačkog centra Sveučilišta Stanford, pa se taj datum računa kao rođenje interneta. Student Charles Cline je želio poslati riječ “LOGIN”, no dogodilo se da su poslana samo dva slova “LO”, nakon čega se sustav srušio. Na dan 21. studenog 1969. godine ostvarena je prva trajna veza između dva čvora, Sveučilišta Los Angeles u Kaliforniji (UCLA) i Sveučilišta Stanford. Do 5. prosinca 1969. godine spojili su se Sveučilište Utah i Kalifornijsko sveučilište iz Santa Barbare. tko je stvorena mreža koja je imala četiri čvora.
Internet je rođen
Ray Tomlinson
Ray Tomlinson 1972. godine predstavlja elektroničku poštu, danas poznatu kao e-mail. Godinu dana kasnije ideja globalnog povezivanja postaje stvarnost kada su se na Arpanet spojili Londonsko Sveučilište i Norveška Kraljevska Radarska institucija. Mreža je tada postala internacionalna.
Iste godine Vinton Cerf i Bob Kahn koje mnogi zovu “Očevima interneta” objavljuju A Protocol for Packet Network Interconnection (Protokol za paketno mrežno spajanje) koji do u detalje specificira TCP protokol. U isto vrijeme se pojavljuje i prvi komercijalni pružatelj Internet usluga Telenet.
Deset godina nakon prvog povezivanja unutar Arpaneta, godine 1979. u mreži je bilo preko dvjesto čvorova. Godine 1983. uvodi se DNS ( Domain Name System) pa teško pamtljive adrese koje su se satojale od brojeva zamjenjuje sustav prepoznatljivih domena poput: .edu, .gov, .com, .mil, .org, .net, i .int .
Usporedno s tim dvjema mrežama razvija se i mreža Nacionalne fondacije za znanost NSFNET koja je 1988. povezana s Arpanet-om. Od tada se na taj mrežni sustav velikom brzinom priključuju nove mreže, pa se naziv internet počinje koristiti kao sinonim za tu mrežu. Već 1987. godine internet se sastoji od preko 20.000 hosting lokacija. Arpanet je 1990.godine i formalno ugašen i danas više ne postoji.
Tim Lee Berners
Izuzetno bitna stvar za razvoj interneta se dogodila 1990. godine kada je Tim Lee Berners je izmislio HTML. Mladi učenjak je uspio napraviti jedinstvenu aplikaciju, za pisanje i čitanje teksta. Do tad je svijet otežano izmjenjivao dokumente, jer je postojalo puno aplikacija za pisanje i svaka je imala svoj format. Svaka aplikacija je imala i svoje verzije. Tako je postojalo izuzetno mnogo nepovoljnih kombinacija, zbog kojih neki tekst ne biste danima mogli otvoriti. U CERN-u, globalnoj istraživačkoj ustanovi, taj je problem bio velika smetnja.
Tim Lee Berners je to riješio ovako. Izmislio je HTML, jezik za pisanje dokumenata, poslužiteljsku aplikaciju na kojoj su se pohranjivali HTML dokumenti, klijentsku aplikaciju koja je mogla čitati te dokumente i HTTP protokol pomoću kojeg su komunicirale klijentska i poslužiteljska aplikacija. Tako je izvedena jedinstvena standardizacija koju koristimo i danas. Tim Lee Berners je to opisao u radu objavljenom 12. ožujka 1989. koji se smatra danom rođenja World Wide Weba, kakvog poznajemo danas.
Počeci interneta u Hrvatskoj
Na ceremoniji u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu 17. studenoga 1992., službeno je puštena u rad Hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu Internet. Taj dan se računa kao službeni datum spajanja prve, mreže bazirane na internetskom protokolu na Internet.
Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže.
Projekt je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu ratne 1991. godine, uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Sveučilišta u Zagrebu.
U jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu kojeg je vodio mr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Sveučilišnog računskog centra (Srca), Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Odbor je na svojem prvom sastanku, održanom 3. listopada 1991. godine, Srcu povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima. Mreža je kasnije dobila i svoje ime: CARNet – Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).
Voditelj tima koji operativno obavio taj veliki posao i operativno uspostavio prvu internetsku vezu bio je Ivan Marić, tada voditelj Odjela za računalne mreže u Srcu, a danas zamjenik ravnatelja i tehnički direktor Srca.
Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu u Srcu, bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu, pristup Internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.
Kreiranje Facebook Shopa jednostavno je i besplatno, a poduzetnici mogu sami odabrati proizvode koje žele promovirati i potom prilagoditi izgled i dojam svoje trgovine, kaže Zuckerberg.
Facebook je lansirao još jednu novost – Facebook Shop. On će biti usluga koja poduzetnicima olakšava uspostavu jedinstvene online trgovine kojoj kupci mogu pristupiti i putem Facebooka i Instagrama. Facebook Shop je najavio osnivač i predsjednik Uprave Facebooka Mark Zuckerberg. Usvom obraćanju je govorio i o Facebookovoj viziji trgovine te drugim proizvodima koji će olakšati kupovinu unutar Facebookovih aplikacija te pomoći poduzetnicima svih veličina u rastu i razvoju.
– Želja je Facebooka pružiti ljudima mjesto na kojem će kupovinu doživjeti kao zabavu, a ne kao zadatak. Uz to žele pomoći i malim poduzetnicima tako što će njima omogućiti da se prilagode trendovima, a kupcima da ih lakše pronađu i kupe proizvode koji im se sviđaju – stoji u priopćenju.
Shop će karakterizirati već dobro poznate značajke i mogućnosti Facebooka.
– Kreiranje Facebook Shopa jednostavno je i besplatno, a poduzetnici mogu sami odabrati proizvode koje žele promovirati i potom prilagoditi izgled i dojam svoje trgovine izborom naslovne fotografije i boja kojima će predstaviti svoj brend. To znači da svatko tko želi nešto prodati, neovisno o veličini ili budžetu, može svoje poslovanje preseliti online i povezati se s kupcima kad i gdje im to najviše odgovara – pojasnili su.
Instagram Shop
Ovog će ljeta, najprije u Sjedinjenim Američkim Državama, Facebook predstaviti Instagram Shop, nov način za otkrivanje i kupnju proizvoda na Instagram Exploreru.
– Ljudi već godinama koriste opciju live videa unutar Facebookovih aplikacija kako bi predstavili svoje proizvode, a sada će prodavači, brendovi i dizajneri uskoro moći označiti proizvode u svom Facebook Shopu ili katalogu prije nego što se uključe uživo i ti će proizvodi biti prikazani u dnu videa kako bi korisnici jednostavnim klikom saznali više o njima ili obavili kupnju – zaključili su.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da ste u redu s ovim, ali možete se isključiti ako to želite. Slažem seNe slažem sePročitaj više
