Tko najviše dijeli lažne vijesti na internetu?

STARIJI Amerikanci nesrazmjerno češće dijele lažne vijesti na Facebooku, prema novoj analizi istraživača sa Sveučilišta u New Yorku i Sveučilišta u Princetonu.

Štoviše, stariji korisnici Facebooka češće na njima dijele lažne vijesti od mlađih bez obzira na spol, obrazovanje, rasu, prihode ili na to koliko poveznica su podijelili – pa čak i stranci za koju glasaju, prenosi portal Verge.

Ovo posljednje je možda iznenađujuće, s obzirom na burne rasprave o ulozi koju su lažne vijesti imale u pobjedi republikanskog kandidata Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Barem jedna studija utvrdila je da su pro-Trump lažne vijesti na društvenim mrežama uvjerile neke ljude da glasaju za Trumpa, a ne za njegovu demokratsku protukandidatkinju Hillary Clinton.

Prema drugoj studiji, doduše, relativno malo korisnika Facebooka zaista otvori linkove na lažne vijesti na koju naleti, ali to ne znači da sami njihovi naslovi nemaju daleki doseg na News Feedu.

11 % starijih od 65 dijelilo lažne vijesti, samo 3 % mlađih od 29

Nova studija, objavljena u časopisu Science Advances, istražila je ponašanje korisnika mjesecima prije i nakon američkih izbora 2016. Početkom 2016., akademici su počeli surađivati s istraživačkom tvrtkom YouGov i okupili panel od 3500 ljudi, i korisnika Facebooka i onih koji to nisu. 16. studenog, tjedan dana nakon izbora, pitali su korisnike Facebooka na panelu da instaliraju aplikaciju koja će im omogućiti da dijele podatke, uključujući religiozne i političke stavove, njihove profile, objave na njihovim timelineovima i stranice koje slijede.

Istraživači su potom usporedili linkove koje su pronašli na njihovim timelineovima s popisom web-domena za koje je utvrđeno da objavljuju lažne vijesti. Kasnije su usporedili linkove s još četiri popisa lažnih vijesti i izvora radi dodatne provjere.

Ispitanici su dijelili lažne vijesti relativno rijetko, neovisno o dobi. Samo 8.5 korisnika u studiji podijelilo je barem jedan link sa stranice lažnih vijesti. Korisnici koji su se identificirali kao konzervativni češće su ih dijelili od onih koji su se identificirali kao liberalni: 18 % republikanaca naprema samo 4 % demokrata.

Ali stariji korisnici najviše su pojačali taj nesrazmjer: 11 % korisnika starijih od 65 podijelilo je lažne vijesti, naprema samo 3 % onih od 18 do 29 godina starosti. Nadalje, stariji od 65 dijelili su lažne vijesti više nego dvostruko više od iduće grupe, onih između 45 i 65.

Stariji ljudi češće šire lažne vijesti neovisno o ideologiji 

“Kad spomenemo rezultat o dobi (korisnika), mnogi ljudi kažu, ‘oh da, to je tako očito’. Za mene je prilično upadljivo da se taj odnos održava i kad kontroliramo za varijable poput stranačke pripadnosti i ideologije. Činjenica da je neovisan o ovim drugim obilježjima za mene je prilično zanimljiva. Nije samo posljedica toga što su stariji ljudi konzervativniji”, rekao je koautor studije Andrew Ness za Verge.

Studija ipak ne iznosi zaključke zašto stariji korisnici više dijele lažne vijesti, iako istraživači upućuju na dvije moguće teorije. Prva je da stariji ljudi, koji su došli na internet kasnije, nemaju vještine digitalne pismenosti koje imaju mlađi korisnici. Druga je da ljudi naprosto kognitivno sve više slabe s godinama, zbog čega sve lakše padaju na prevare.

Nedostatak digitalne pismenosti i ranije je prepoznat kao faktor u dijeljenju lažnih vijesti, kao u Indiji gdje je viralna lažna vijest na kraju dovela do višestrukog ubojstva. S druge strane, znakovito je da su stariji Amerikanci toliko skloni pasti na prijevare da FBI ima posebnu stranicu posvećenu samo njima.

Guess i njegovi kolege nadaju se da će u budućnosti pomnije istražiti obje hipoteze – da širenje lažnih vijesti dijele stariji ljudi i da ih dijele digitalno nepismeni.

“Rezultat o dobi u ovom (znanstvenom) članku vrlo izravno ukazuje na set rješenja koja će vjerojatno biti najučinkovitija. Ako je problem koncentriran u relativnoj maloj skupini ljudi, onda će nas razmišljanje o intervencijama koje bi bile najučinkovitije za te ljude odvesti mnogo dalje”, zaključuje Matthew Gentzkow, viši znanstveni suradnik na Stanford institutu za istraživanje ekonomske politike.

Izvor: index.hr