Što je internet domena?

By 26. May 2020.Vijesti

Internet je javno dostupna, svjetska decentralizirana računalna mreža.  Sastavljena je od ogromnog broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža.

Internet sačinjavaju bezbrojne kućne, akademske, poslovne i državne mreže, koje su međusobno povezane i koje međusobno razmjenjuju informacije.

Na početku je bila ideja

Temelj interneta je projekt umrežavanja računala, koji je pokrenut daleke 1969. godine u Americi, kada je napravljena prva računalna mreža koju je naručilo američko Ministarstvo obrane od agencije ARPA (Advanced Research Project Agency). Zvala se Arpanet, a služila je kao osnova za testiranje novih mrežnih tehnologija. Osnovna ideja je bila povezivanje određenog broja računala širom Amerike.

A osnovni projektni zadatak je bio, da mreža mora funkcionirati, čak i u uvjetima, da dio mrežne infrastrukture bude uništen. Bitno je napomenuti da je ideja razrađivana u vremenu izuzetne napetosti između svjetskih sila, odnosno “Hladnog rata”. Upravo ta činjenica donjela je razvoju Arpaneta praktički neograničena financijska sredstva, a strah od nuklearnog napada dodatno je pogurao i ubrzao njegov razvoj.

 

Honeywell DDP-516

Honeywell DDP-516

Prva zamisao o mreži predstavljena je 1962. godine, a prve lokacije povezane su tom mrežom 1969. godine. Dana 2. rujna 1969. godine na Sveučilištu Los Angeles (UCLA) dva su računala izmijenila besmislene podatke, tek toliko da se potvrdi da je veza moguća. Za uređajima koji su to potvrdili stajao je Leonard Kleinrock (naslovna fotografija). Uređaji kojima je to učinjeno bili su  Interface Message Processor (IMP) koji su ustvari bili dorađeni i prepravljeni Honeywell DDP-516 minikompjuteri.

 

Prva realizacija nije obećavala

Dana 29. listopada 1969. godine poslana je prva poruka između Centra za istraživanje mrežnih tehnologija Sveučilišta Los Angeles i  Istraživačkog centra Sveučilišta Stanford, pa se taj datum računa kao rođenje interneta. Student Charles Cline je želio poslati riječ “LOGIN”, no dogodilo se da su poslana samo dva slova “LO”, nakon čega se sustav srušio. Na dan 21. studenog 1969. godine ostvarena je prva trajna veza između dva čvora, Sveučilišta Los Angeles u Kaliforniji (UCLA) i Sveučilišta Stanford. Do 5. prosinca 1969. godine spojili su se  Sveučilište Utah i Kalifornijsko sveučilište iz Santa Barbare. tko je stvorena mreža koja je imala četiri čvora.

 

Internet je rođen

Ray Tomlinson

Ray Tomlinson

Ray Tomlinson 1972. godine predstavlja elektroničku poštu, danas poznatu kao e-mail. Godinu dana kasnije ideja globalnog povezivanja postaje stvarnost kada su se na Arpanet spojili Londonsko Sveučilište i Norveška Kraljevska Radarska institucija. Mreža je tada postala internacionalna.

Iste godine Vinton Cerf i Bob Kahn koje mnogi zovu “Očevima interneta” objavljuju A Protocol for Packet Network Interconnection (Protokol za paketno mrežno spajanje) koji do u detalje specificira TCP protokol. U isto vrijeme se pojavljuje i prvi komercijalni pružatelj Internet usluga Telenet.

Deset godina nakon prvog povezivanja unutar Arpaneta, godine 1979. u mreži je bilo preko dvjesto čvorova. Godine 1983. uvodi se DNS ( Domain Name System) pa teško pamtljive adrese koje su se satojale od brojeva zamjenjuje sustav prepoznatljivih domena poput: .edu, .gov, .com, .mil, .org, .net, i .int .

Usporedno s tim dvjema mrežama razvija se i mreža Nacionalne fondacije za znanost NSFNET koja je 1988. povezana s Arpanet-om. Od tada se na taj mrežni sustav velikom brzinom priključuju nove mreže, pa se naziv internet počinje koristiti kao sinonim za tu mrežu. Već 1987. godine internet se sastoji od preko 20.000 hosting lokacija. Arpanet je 1990.godine i formalno ugašen i danas više ne postoji.

 

Tim Lee Berners

Tim Lee Berners

Izuzetno bitna stvar za razvoj interneta se dogodila 1990. godine kada je Tim Lee Berners je izmislio HTML. Mladi učenjak je uspio napraviti jedinstvenu aplikaciju, za pisanje i čitanje teksta. Do tad je svijet otežano izmjenjivao dokumente, jer je postojalo puno aplikacija za pisanje i svaka je imala svoj format. Svaka aplikacija je imala i svoje verzije. Tako je postojalo izuzetno mnogo nepovoljnih kombinacija, zbog kojih neki tekst ne biste danima mogli otvoriti. U CERN-u, globalnoj istraživačkoj ustanovi, taj je problem bio velika smetnja.

Tim Lee Berners je to riješio ovako. Izmislio je HTML, jezik za pisanje dokumenata, poslužiteljsku aplikaciju na kojoj su se pohranjivali HTML dokumenti, klijentsku aplikaciju koja je mogla čitati te dokumente i HTTP protokol pomoću kojeg su komunicirale klijentska i poslužiteljska aplikacija. Tako je izvedena jedinstvena standardizacija koju koristimo i danas. Tim Lee Berners je to opisao u radu objavljenom 12. ožujka 1989. koji se smatra danom rođenja World Wide Weba, kakvog poznajemo danas.

 

Počeci interneta u Hrvatskoj

Na ceremoniji u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu 17. studenoga 1992.,  službeno je puštena u rad Hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu Internet. Taj dan se računa kao službeni datum spajanja prve, mreže bazirane na internetskom protokolu na Internet.

Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže.

Projekt je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu ratne 1991. godine, uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Sveučilišta u Zagrebu.

U jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu kojeg je vodio mr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Sveučilišnog računskog centra (Srca), Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Odbor je na svojem prvom sastanku, održanom 3. listopada 1991. godine, Srcu povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima. Mreža je kasnije dobila i svoje ime: CARNet – Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).

Voditelj tima koji operativno obavio taj veliki posao i operativno uspostavio prvu internetsku vezu bio je Ivan Marić, tada voditelj Odjela za računalne mreže u Srcu, a danas zamjenik ravnatelja i tehnički direktor Srca.

Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu u Srcu, bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu, pristup Internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.

Izvor: eurokomunikacije.hr